Da li je ovo radno vrijeme budućnosti
Oko 200 radnika privatne kompanije sa Novog Zelanda učestvuje u eksperimentu koji bi mogao da promijeni način rada u budućnosti
Kompanija sa Novog Zelanda isprobava učinak radnika koji imaju po tri slobodna dana u nedjelji. Kako piše britanski The Guardian, ogled traje šest nedjelja, a mogao bi da ima veliki uticaj na budućnost rada. Osoblje radi četiri dana, ali prima platu za pet. Neki ljudi dolaze na posao poslije tri dana odmora sa nevjerovatnom energijom. Počeli su da trče, da idu kod zubara, popravljali automobile ili išli u nabavku za roditelje. Sve ono što je i onako na njihovim plećima. Međutim, neki nisu shvatili da, ako imaju tri slobodna dana, ostala četiri moraju da budu vrlo produktivni, i to moramo da riješimo, rekla je direktorka novozelandske kompanije Kristin Broterton.
Novozelanđani u prosjeku godišnje rade 1.752 sata, što je više u odnosu na Njemačku, čiji radnici rade najmanje sati tokom godine. Ispred njih su i Danci, Norvežani, Holanđani, dok ljudi u Meksiku, Koreji i Kostariki rade najviše. Ipak, najproduktivnija zemlja na svijetu je Luksemburg, iako prosječan radnik provede na poslu samo 29 sati nedjeljno.
Da slična eksperimentisanja sa radnim vremenom nisu nepoznanica u drugim zemljama svijeta govore podaci da je prošle godine Autonomy Institut obnovio poziv da se uvede četvorodnevna radna nedjelja, tvrdeći da će to pomoći u izjednačavanju nezdravog raspoređivanja rada i doprinijeti boljem radu u kraćem vremenu. Takođe, prije dvije godine švedska kuća za njegu uspostavila je radni dan u trajanju od šest časova. Međutim, analizom učinka rada zaposlenih firma je dobila izmiješane rezultate. Benefiti su bili 10 odsto manje bolesti i veće zadovoljstvo, ali je cijena bila 20 odsto viša. Amazon je takođe isprobao 30 radnih sati nedjeljno za neke zaposlene, koji su imali iste benefite, ali su primali 75 odsto plate.
Gugl pojedinim radnicima omogućuje totalnu slobodu nad 20 odsto radnog vremena, nadajući se da će to doprinijeti novim idejama i inovacijama. Međutim, najmanje interesovanja za eksperiment pokazala je vlada Novog Zelanda, uprkos očiglednim benefitima, piše The Guardian.
