Mladen Lučić: Snježna dolina – druga strana Jahorine

Resort Snježna dolina je prvi objekat ovog tipa koji se gradi na dijelu Jahorine koji pripada opštini Trnovo. Samim tim, predstavlja otvaranje nove stranice u razvoju turističke ponude olimpijske planine. Nove staze i žičare povezane sa već postojećim, učiniće Jahorinu još privlačnijom ljubiteljima skijanja. Projekat na čijem čelu je nekadašnji studentski lider jedan je od najslikovitijih primjera kako se Jahorina mijenja, u namjeri da postane ime koje je nemoguće zaobići kada se priča o vrhu regionalne turističke ponude

razgovarao MARKO ŠIKULJAK foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Od početaka razvoja skijanja i zimskog turizma na Jahorini, a datum o prvim pomenima seže sve do početka 20 vijeka, fokus je bio na onoj strani planine koja je okrenuta Sarajevu. Hoteli, staze i sva druga infrastruktura koja se razvijala, bila je koncentrisana na tom dijelu planine. Tek u poslednjih nekoliko godina, sa početkom značajnijeg ulaganja i planiranja razvoja u budućnosti, druga strana Jahorine dobila je svoje mjesto u tim planovima. Geografski, riječ je o južnoj strani, a administrativno u opštini Trnovo.

Izgradnja sedam kilometara staze na lokaciji Obućina Bare, uz sistem za osnježavanje, žičare i osvjetljenje staze, čini ovaj prostor daleko atraktivnijim i otvara mogućnost za ubrzani razvoj ovog dijela planine i po pitanju hotelske i apartmanske ponude. Jedan od investitora koji čini da je Jahorina među najvećim gradilištima u BiH je firma Legend, na čelu sa Mladenom Lučićem. Lokalni momak koji je osnovnu, srednju školu i fakultet završio u Istočnom Sarajevu, bio je lider studentskih organizacija, a sada uspješan preduzetnik.

Jahorina će u budućnosti neminovno preuzeti primat u ovom dijelu Evrope kao destinacija broj jedan za ljubitelje skijanja

Najnovija investicija je izgradnja hotelsko-apartmanskog kompleksa Snježna dolina. Započet prošle jeseni, kompleks će imati 30.000 kvadratnih metara građevinskog prostora, 250 apartmana i 400 soba. Završetak prve faze namijenjene prodaji planiran je krajem ove godine, dok se završetak druge faze (hotel) planira sredinom 2022.
– Snježna dolina će biti moderan hotelsko apartmanski kompleks koji će biti u mogućnosti da zadovolji sve potrebe posjetilaca. Apartmani, hotel i svi najmoderniji sadržaji; velnes centar, bazen, sale za masažu, kongresne sale, ski rentali, teretane… Snježna dolina će biti zaokružen kompleks koji se nalazi na ivici ski staze, odmah do novog šestosjeda, odakle će posjetioci moći da imaju brz i direktan pristup skijalištu. Oko kompleksa će biti staza za šetnju, za one koji preferiraju druge vidove aktivnosti. Planiran je dovoljan broj parking mjesta koja će biti smještena ispred apartmana i u podzemnoj garaži.

Približite nam, koliko je Snježna dolina, zapravo, veliki projekat?
– Jedan od najvećih na Jahorini, a možda i u Istočnom Sarajevu, kada se uzme u obzir površina zemljišta na kojem se gradi, te sam broj kvadrata i jedinica za noćenje i boravak. To je kapitalni projekat na kojem će uglavnom raditi domaće firme i radnici. Nastojimo da projektom i investicijom doprinesemo razvoju domaće privrede i privrednika, te da podstaknemo naše ljude da se uključe i izvode radove, od projektovanja do završnih radova. Napomenuću da je Jahorina podijeljena između trnovske i paljanske opštine. Trnovska strana do sada nije bila razvijena, ali to će se promijeniti sa planiranim ulaganjima.

Našim projektom stvaramo mogućnost uvezivanja šireg područja Jahorine sa sadržajima, tematskim jedinicama i stanicama na kojima će posjetioci doživjeti drugačije iskustvo

Na ljeto će Olimpijski centar Jahorina početi sa izgradnjom šestosjeda, sistema za vještačko osnježavanje, rasvjete i bejbi poligona. Veći dio pripremnih radova za uređenje staze je završen. To je prva staza koja će biti na trnovskoj strani i to će upotpuniti ponudu Snježne doline, ali će značiti i ostatku Jahorine, posebno vikend naselju, jer skijaši koji su u njemu boravili nisu imali konekciju sa vertikalnim transportom, već su morali pješke da dolaze do prve žičare.

Da li su apartmani predviđeni za prodaju ili iznajmljivanje u prvom redu?
– Većina apartmana će biti prodata, a određeni broj će ostati u našem vlasništvu u svrhu daljeg eksploatisanja. Kupcima obezbjeđujemo uslugu iznajmljivanja i održavanja njihovih apartmana, kao i održavanje objekata, parking mjesta i cjelokupne infrastrukture u kompleksu. Na ovaj način, kupci će biti sigurni u svoju investiciju i da će njihov apartman uvijek biti spreman za korišćenje i imati reprezentativnost u pogledu čistoće i urednosti.

Šta će vaše apartmane i njihovu ponudu činiti posebnim?
– Oslanjamo se na dvije osnovne prednosti koje naš kompleks ima; prvo veličina i geografski položaj, a drugo je neposredna blizina skijališta i ski lifta. Izdvajamo se i po materijalima koji će biti korišćeni za izgradnju objekata, njihovom čvrstinom, pouzdanošću i termičkom otpornošću koja ima energetsku klasu A4. Kupci naših apartmana i ostali gosti će imati mir, udobnost i privatnost jer se naš kompleks nalazi na kraju građevinskog područja, uz šumu i prirodni izvor i vodotok koji pruža dodatnu dimenziju i atraktivnost. Naši gosti će imati na raspolaganju i skijašnicu, kao i niz drugih inovativnih rješenja koja će im olakšati, uljepšati, pojednostaviti i približiti boravak u našem kompleksu, a Jahorinu učiniti omiljenim mjestom za odmor.

Šta vaša investicija donosi razvoju Jahorine i njene ponude?
– Naša investicija je prvi objekat ovog tipa koji se gradi na ovom dijelu Jahorine, te samim time stvara novu dimenziju i razuđuje sadržaj na Jahorini sa jednog mjesta i pravca na način da posjetioci dobijaju mogućnost promjene okruženja, pogleda i kompletnog utiska, a da pri tome ne moraju da odu sa Jahorine na drugu planinu. Našim projektom stvaramo mogućnost uvezivanja šireg područja Jahorine sa sadržajima, tematskim jedinicama i stanicama na kojima će posjetioci moći da dožive drugačije iskustvo.

Da li izgradnja Snježne doline može biti putokaz drugim investitorima koji bi takođe mogli ulagati na tom dijelu Jahorina?
– Svakako da hoće. Trenutno je u najavi još nekoliko investicija na ovom dijelu. Mi smo sa našim projektom napravili prvi korak i otvorili ovaj dio Jahorine i za druge investitore, jer smo u saradnji sa OC Jahorina i opštinom Trnovo morali da izradimo novi regulacioni plan kojim se stvorila prva pretpostavka za razvoj područja. Novi investitori su svjesni da će imati manje poteškoća u formalnom i infrastrukturnom smislu jer smo mi svojom investicijom povukli institucije da izvrše niz poteza kojima su riješili i rješavaju potrebe investitora na ovom području.

Snježna dolina se nalazi na kraju građevinskog područja, uz šumu i prirodni izvor i vodotok koji pruža dodatnu dimenziju mira i povezanosti sa prirodom

Koliko se uklapate i nadovezujete na planove Olimpijskog centra?
– Sa Olimpijskim centrom i opštinom Trnovo radili smo sinhronizovano na planu razvoja ovog područja. Nismo željeli da sami predlažemo rješenja koja se nisu i ne bi uklapala u plan OC i opštine, već smo kroz dijalog sa njima pronašli najbolje rješenje za izgled i funkcionalnost našeg kompleksa koji će doprinijeti pravilnom razvoju Jahorine i njene turističke ponude. Želim ovim putem da se zahvalim rukovodstvu opštine i OC na korektnoj saradnji. Takođe, pomenuo bih i Novu banku, našeg finansijskog partnera na ovom projektu. Oni su uz nas od početka i uvijek su bili podrška, pa je tako i ovog puta. To je jedna od rijetkih banaka u BiH koja je u 100 odsto domaćem vlasništvu i koja je uvijek spremna da pomogne domaćim privrednicima i preduzetnicima u njihovim poslovnim poduhvatima.

Kako vidite razvoj Jahorine u budućnosti i njen položaj na karti turističke ponude?
– Jahorina će u budućnosti neminovno preuzeti primat u ovom dijelu Evrope kao destinacija broj jedan za ljubitelje zime i zimskih čari. Takođe, smatram da će i na polju ljetnjeg turizma imati značajnu ulogu i konkurenciju morskim destinacijama. Izgradnjom novih staza, žičara i sadržaja ćemo privući skijaše iz cijele Evrope. U planu je i niz ljetnjih sadržaja koji će omogućiti svima koji žele da svoj ljetnji odmor provedu u manjem vrelom okruženju, na najugodniji način sa bogatom ponudom i izvrsnim sadržajima u apsolutnom zelenilu i čistom zraku.

Bili ste aktivni u omladinskom i studentskom organizovanju. Po čemu pamtite taj period?
– Tokom srednje škole sam bio angažovan u radu jedne nevladine organizacije i tako sam započeo sa omladinskim aktivizmom. Tada smo se bavili afirmacijom mladih, imali smo projekte kojima smo predstavljali prednosti državnih fakulteta u odnosu na privatne, sarađivali sa brojnim organizacijama širom Balkana. Kada sam upisao Ekonomski fakultet na Palama, postao sam predsjednik studentske organizacije i aktivno se bavio studentskim organizovanjem.

Nedugo nakon toga sam postao student prorektor na Univerzitetu i bio biran u naredna četiri mandata. Takođe, bio sam i član Senata Univerziteta, te član rektorskog kolegijuma. Zajedno sa drugim učesnicima smo doprinosili razvoju univerziteta i učestvovali u brojnim projektima. Dok sam bio predsjednik studentske organizacije inicirali smo izgradnju nove zgrade fakulteta, i uopšte to je period kad je urađeno dosta na infrastrukturnom planu. Zahvaljujući Vladi Republike Srpske izgrađena su i dva studentska doma, a naša uloga je bila da mi predlažemo i artikulišemo potrebe studenata.

Koliko taj aktivizam danas doprinosi diplomiranom ekonomisti u životu i poslovnim aktivnostima?
– Najveće bogatstvo rada u NVO sektoru, omladinskom i studentskom organizovanju, je to što upoznajete mnogo ljudi i dobijate korisne savjete za život. Zato, preporučujem mladim ljudima da budu aktivni. Nakon fakulteta, čovjek izađe bogatiji za iskustvo i poznanstva koja mu poslije koriste za dalje napredovanje. Iz fakulteta izađeš kao kompletniji čovjek na realno tržište koje si već upoznao, znaš šta želiš i čime možeš da se baviš.

Kako se odlučujete na osnivanje Legenda?
– Najveće bogatstvo firme Legend su ljudi koji u njoj rade. Tu su prijatelji sa kojima sam studirao, sa nekima išao u osnovnu školu. Zbog toga što smo se dobro poznavali odlučili smo da zajednički uđemo u posao. Kod nas uvijek vlada kolegijalan odnos, što doprinosi da rezultati Legenda budu na maksimalnom nivou. Prvi posao je bio sa naočarima. Bili smo zastupnici jednog brenda koji smo izvozili u Njemačku. Nakon toga smo prešli na trgovinu industrijskom solju za posipanje puteva, čime se bavimo i danas, a isto radimo i sa bitumenom. Sarađujemo sa svim putarskim firmama u Republici Srpskoj i Federaciji. Djelatnost na koju se sada širimo je investiranje u građevinarstvu. Osluškivali smo potrebe tržišta. U svakom momentu smo bili solventni i obaveze plaćali na vrijeme. Nije uvijek bilo jednostavno, postoje problemi, ali smo se trudili da ih adekvatno riješimo.

U saradnji sa OC Jahorina i opštinom Trnovo izrađen je novi regulacioni plan kojim se otvorila prilika razvoju ovog područja

Najčešće se smatra da je san većine ljudi da budu na „državnom poslu“ dok ste vi krenuli potpuno drugačijim putem. Motivi?
– Uvijek sam zagovarao da jedino privatni biznis može biti pokretač razvoja Republike Srpske. Dosta mladih ljudi po završetku fakulteta žele da rade u javnom sektoru i tu njihove karijere, zapravo, staju, jer nemaju dovoljno prostora da se razvijaju. Tako potencijal mladih ljudi nije iskorišćen na najbolji način, non stop su zatvoreni u kancelariji i nemaju okvir u kome se mogu razvijati. Privatni biznis doživljavam kao širi okvir u kome se mlad čovjek može ostvariti, tu ne postoje granice jer uvijek idete naprijed, razvijate ideje, pratite kako rastu i daju rezultat. Javna preduzeća su u potpunosti kadrovski popunjena. Zato, mladi trebaju da se okrenu realnom sektoru, a Vlada i druge institucije da im pomognu u razvoju.

Da li je iluzorno pitati da li skijate? Je li izgradnja Snježne doline nešto što ima osnova u ličnim emocijama prema Jahorini?
– Ispod Jahorine sam odrastao. Od šeste godine sam aktivan skijaš, ali sam ljubitelj i ljetnjeg planinskog turizma. Kad god imam vremena, koristim ga da šetam na planini. Jahorina je olimpijska ljepotica i to nije fraza. Olimpijske igre su nešto što je obilježava i istorijski trag se ne može izbrisati. Među najljepšim je olimpijskim planinama i može parirati svim evropskim skijalištima. Moram napomenuti da je Vlada RS uložila mnogo u infrastrukturu i dalje ulaže. Bitno je da taj sistem gradnje prati i druga infrastruktura poput puteva i svega što je neophodno. Takođe, razvoj staza i sistema za osnježavanje je potreban, kako bi ljudi koji će u budućnosti dolaziti, bili u potpunosti zadovoljni. Što se tiče Snježne doline, to je jedan od najvećih projekata firme Legend, ujedno i jedan od najvećih na Jahorini na trnovskom dijelu.

Da li imate još neke poslovne planove za budućnost?
– S obzirom da sam tek napunio trideset godina, a i kompletan tim čine mladi ljudi, planovi za budućnost se podrazumijevaju. Pored Snježne doline, planiramo da nastavimo razvoj na polju nekretnina i turizma kod nas i u zemljama susjedstva. Naravno, nastavićemo razvoj naše kompanije i na drugim poljima na kojima smo do sada bili prisutni, a sve sa ciljem unaprjeđenja privrede i cjelokupnog društva u našoj zemlji.

LJUBAV NA PRVI SPUST

Skijaši su jedna od najprobirljivijih vrsta turista kojima je najteže ugoditi. Troše najviše novca na svoj hobi i za taj novac žele vrhunsku uslugu. Na koji način ih planirate osvojiti svojom ponudom?
– Skijaši će odmah po početku rada našeg kompleksa i susjedne žičare uvidjeti zašto smo mi pravo mjesto za njihov boravak. Blizina staze, širina prostora, mogućnost dnevnog i noćnog skijanja, vještačko osnježavanje, a pri tome i pristupačne cijene svih sadržaja su upravo ono što svaki skijaš želi. Idealna kombinacija svih faktora koji su potrebni da možete da se posvetite „punjenju baterija“, anti-stres terapiji i uživanju u onome što volite bez da imate brigu o „logistici“ kako to sve uvezati i postići. Skijaši imaju samo jednu obavezu, a to je da dođu u naš kompleks i kupe ski kartu.

NA POČETKU BJEŠE – VIZIJA

Kako ste se našli u ovom projektu, i koliko je bilo teško sinhronizovati brojne različite stvari koje su istovremeno potrebne da bi se on realizovao?
– Za ovako velike projekte morate imati viziju. Kad dođete na lokaciju na kojoj nema ništa od nje treba napraviti nešto. Zato, treba imati u glavi šta želite da uradite. Otkupili smo zemljište koje je bilo u privatnom vlasništvu, tad još nije bilo ni pristupnog puta, bila je samo šuma. Imao sam viziju sa svojim partnerima šta možemo napraviti. Poslije toga slijedi mukotrpni posao da uradite projekat koji zadovoljava sve standarde, a zatim idete u prikupljanje dokumentacije koja je neophodna za dobijanje građevinske dozvole. Sav taj posao je mukotrpan jer uvijek kao što naiđete na ljude koji podržavaju projekat, naiđete i na one koji jednostavno ne žele da rade svoj posao i usporavaju vas. Ipak, sve se izbalansira. Veoma je bitno da svi nivoi vlasti obrate pažnju na domaće investitore. Nekako su uvijek preči strani investitori koji dođu da naprave i iznesu novac. A na domaće se gleda kao da su najgori, a ne bolji jer planiraju da žive ovde i čiji zarađeni novac ostaje ovdje. Trebalo bi da imamo što više domaćih investitora, ne zato što sam ja jedan od njih, već zato što je to dugoročna korist za društvo. Ne trebaju nam privilegije, već da institucije budu servis koji će na najbrži način dati ono što je potrebno da posao ide svojim tokom.