Šta se krije iza spajanja banaka u Srbiji?
Spajanje banaka do prije neku godinu bila je rijetkost na srpskom bankarskom tržištu. Tada je u Srbiji poslovalo 47 banaka, a danas ih ima 23. Učestalija spajanja su počela prije oko dve godine, da bi se ubrzanim tempom nastavila u prošloj i ovoj godini.
Još jedna banka u Srbiji prije dva dana je promijenila ime. Opportunity banka ubuduće će poslovati pod nazivom “3 banka”. Ovakva promjena na finansijskom tržištu samo je nastavak učestalih promjena među bankama u ovoj zemlji, piše Sputnik.
Samo u prethodnih mjesec do dva dana desila su se dva spajanja na tržištu. Prvo je Sberbanka Evropa postigla dogovor sa grupom investitora o prodaji ćerki-banaka u Istočnoj i Centralnoj Evropi. Ugovor o prodaji Sberbanka je potpisala sa kompanijama AIK Banka Beograd , Gorenjska banka Kranj, i Agri Europe Cyprus Limited.
Odmah nakon toga objavljeno je i da će se kragujevačka Direktna banka pripojiti beogradskoj Eurobanci.
I tu nije kraj, jer prije neki dan objavljeno je i da austrijska banka Raiffaisen napušta bugarsko tržište i prodaje svoju ćerka banku EAD.
“Razlog je samo jedan. Danas ne možete biti banka, a da nemate i ne radite sve što radi i ima jedna velika banka. Praktično ne možete biti fokusirani samo na privredu ili samo na građane ili samo na poljoprivredu. Morate da radite sve, a to znači da imate i mrežu i sve ostalo što ima velika banka”, kažu u jednoj banci u Srbiji i dodaju da će sigurno biti još integracija banaka i da se na tome već radi.
Dekan Beogradske bankarske akademije Hasan Hanić napominje da su procesi integracije na srpskom bankarskom tržištu očekivani i da treba računati na dalje povezivanje banaka i ukrupnjavanje.
“Optimalan broj banaka u Srbiji je od 15 do 18. Procjene pokazuju da je broj banaka u odnosu na naš broj stanovnika ali i BDP, iznad optimalnog, pa očekujem u narednom periodu dalje integracije”, ocenio je Hanić za “Blic Biznis”.
On dodaje i da na ukrupnjavanje tržišta i sve više akvizicija među bankama, utiču i novi trendovi, odnosno primjena novih informacionih tehnologija, te sve češće korišćenje internet i mobilnog bankarstva. Sve to kako kaže, smanjuje potrebu za ljudstvom, ali i bankarskom mrežom.
Inače, veliki broj banaka koje su postojale početkom 2000-ih godina, u međuvremenu je kroz akvizicije ili pripajanja, promijenilo i nazive i korporativne boje.
U Srbiji se sjećaju Nacionalne štedionice, HVB banke, Metals banke, Kontinental banke, Novosadske banke, Niške banke, Panonske banke, Ju banke, Alfa banke, Laiki banke, Marfin banke… Mnoge od njih su otišle u istoriju, mnoge su promijenile nazive i vlasnike.