Ognjen Kuljić: Stručnim radom i domaćinskim odnosom, pravimo pozitivne bilanse
Blagovremena isporuka električne energije je samo prvi od zadataka na listi. Skraćenje vremena trajanja prekida, smanjenje broja reklamacija, praćenje i nadzor nad varijabilnim troškovima, neki su od naših ciljeva. A kroz politike našeg menadžmenta usvojili smo obavezu unapređenja odgovornosti prema kvalitetu i životnoj sredinu u svakodnevnom procesu rada
razgovarao NEBOJŠA KOLAK foto ALEKSANDAR ARSENOVIĆ
Hercegovina se sa razlogom doživljava kao prostor odakle dolazi veliki dio proizvedene struje u Republici Srpskoj, ali to ne znači da je zbog toga posao onima koji su zaduženi za distribuciju struje na tom prostoru lak. Teritorijalno velik prostor, sa stanovništvom koje je raspršeno i prorijeđeno, veliki je izazov za Elektro-Hercegovinu, koja ima pet terenskih jedinica; Trebinje, Nevesinje, Bileća, Gacko, Ljubinje i terenska lokacija u Berkovićima kao ispostava u sklopu Radne jedinice Bileća. Ognjen Kuljić je na čelu Elektro-Hercegovine i govori o svim zahtjevima koji posao u tom preduzeću nosi.
Efikasno upravljanje distributivnim sistemom i kvalitetno snabdijevanje potrošača prioriteti su poslovanja Elektro-Hercegovine. Koliko uspjevate da ispunite zacrtane ciljeve?
– Elektro-Hercegovina vrši distribuciju električne energije na području kompletne istočne Hercegovine gdje trenutno imamo 32.250 mjernih mjesta i dužinu distributivne mreže nešto ispod 3.000 kilometara, a koja je veoma razuđena sa udaljenim seoskim područjima. Prilikom održavanja susrećemo se sa različitim vremenskim prilikama i neprilikama. Sjeverni dio, koji obuhvata Nevesinje i Gacko, poznat je po dugim i jakim zimama, sa velikim snježnim padavinama, kao i sa visokom šumom koja je jedan od glavnih uzroka zastoja u obustavi isporuke električne energije i gdje je neophodno u kontinuitetu vršiti prokres šumskog rastinja, dok s druge, južnije strane, na području Trebinja, Ljubinja i Bileće imamo česte požare tokom ljeta, jaka olujna nevremena, kiše, velika pražnjenja. Dakle, to je samo mali dio odgovornog posla s kojim se susreću naši zaposleni. Ispunjavanje zacrtanih ciljeva podrazumijeva angažman i usmjeravanje svih resursa u tu svrhu, a činjenica da trajanje neplaniranih prekida po potrošaču na nivou cijele godine iznosi oko 13 sati, daje nam razlog za zadovoljstvo, odnosno, pruža satisfakciju i stoga možemo da kažemo da uspješno ispunjavamo ciljeve koji upravo i jesu osnovna misija i vizija našeg preduzeća.
Mi skupa činimo zaokružen sistem proizvodnje i distribucije električne energije, i kao takvi unutar Matičnog preduzeća činimo Republiku Srpsku energetski nezavisnom
Vi ste distributivno preduzeće koje posluje u specifičnim uslovima u pogledu veličine prostora koji pokriva i broja potrošača. Pored izuzetno zahtjevnog krševitog terena, velikih nanosa snijega, problem predstavljaju i požari u ljetnom periodu. Koliko sredstava se troši za održavanje mreže?
– Elektro-Hercegovina najvećim dijelom ostvaruje prihod od mrežarine za koju je cijenu odredila Regulatorna agencija za energetiku Republike Srpske. Od naših prihoda jedan dio ide na plate zaposlenih, a sva slobodna ili raspoloživa finansijska sredstva idu u svrhu kvalitetnog i dobrog održavanja mreže, koje je zaista neophodno s obzirom na činjenicu da je najveći dio dalekovoda rađen 70-ih godina i svakako da su prilično dotrajali i neophodna je njihova rekonstrukcija. Iz toga razloga ne možemo govoriti koliko u određenim ekscesnim situacijama, koje su činjenica na našem prostoru, trošimo sredstava jer nama sva sredstva služe u svrhu obezbjeđenja što kvalitetnijeg snabdijevanja potrošača električnom energijom. Visina sredstava u značajnoj mjeri zavisi i od postupaka Javnih nabavki, koji najčešće zbog žalbi jednostavno prolongiraju određenu nabavku roba, radova ili usluga. Ali, u datoj problematici koja se tiče kvalitetnog održavanje mreže naš najveći resurs u tim i svim drugim prilikama su naši zaposleni, koji zaista u obično teškim, nekad i nehumanim uslovima, izlaze na teren kako bi otklonili kvarove na mreži i obezbijedili stabilno napajanje električnom energijom. To je ono što uprava Elektro-Hercegovine cijeni i nagradi u skladu sa mogućnostima.
Tek na na drugom mjesto možemo da stavimo poslovno-finansijske pokazatelje. Kako je Elektro-Hercegovina okončala 2021. godinu?
– Elektro-Hercegovina je prošla i još uvijek prolazi kroz period tranzicije i prilagođavanja novoj organizaciji i sistematizaciji kao i novom načinu funkcionisanja uopšte. Poznata je činjenica da je završen projekat reorganizacije distributivnih preduzeća, koji je proveden uspješno, a uz podršku konsultanta i dobrom vođenju projekta od strane projekt menadžmenta određenog ispred Matičnog preduzeća, kao i članova projektnog tima iz Elektro-Hercegovine i uprave preduzeća.
Od naših prihoda dio ide na plate zaposlenih, a sva slobodna ili raspoloživa sredstva idu u svrhu kvalitetnog i dobrog održavanja mreže
U periodu reorganizacije značajan dio radnika uzeo je stimulativne otpremnine sa naknadom za ekonomsko socijalno zbrinjavanje, a čemu je prethodilo donošenje Programa optimizacije broja zaposlenih u distributivnim preduzećima i Pravilnika o stimulativnoj otpremnini i naknadi za ekonomsko-socijalno zbrinjavanje radnika. Finansijski teret je podnijela Elektro-Hercegovina, tako da je naročito opterećujuća bila 2020. godina, koja je pored pandemije podrazumijevala značajne troškove koji su izdvojeni za svrhe optimizacije radne snage i ta godina je završena sa negativnim rezultatom u visini od 2.7 miliona KM. U trogodišnjem elektroenergetskom bilansu, Elektro-Hercegovina je planirala gubitak i u 2021. godini, ali odgovornim, predanim i domaćinskim odnosom uspjeli smo se stabilizovati i finansijski pokazatelji su bolji te smo 2021. završili sa dobiti, odnosno, pozitivnim finansijskim rezultatom.
Koliki su trenutni gubici na mreži i šta je gorući problem?
– Elektro-Hercegovina je relativno malo preduzeće u odnosu na ostala distributivna preduzeća i učestvujemo sa oko sedam odsto distribuisane električne energije u RS. Nekada su ti gubici bili zaista veliki, čak i preko 20 procenata. Međutim, dugogodišnjim ulaganjem u mrežu i poboljšanjem kvaliteta u snabdijevanju i smanjenjem tehničkih gubitaka mi smo danas jedno od najboljih distributivnih preduzeća u pogledu gubitaka na mreži i pokazatelji za 2021. godinu kažu da gubici iznose 8,48 odsto, u odnosu na odobrene gubitke od strane Regulatora koji su 10,54 procenta. Naravno, postoje mjeseci kada premašimo odobrene gubitke, ali ovde prije svega govorimo o kumulativnim gubicima za 2021 godinu. Sa ovim rezultatima smo zadovoljni, pošto su oni znatno ispod onih koje je propisao Regulator. Tendencija je da se i dalje vrši kontinuirano praćenje i dalje smanjenje gubitaka.
Koliko investicija ste imali u proteklom periodu i kakvi su planovi za 2022. godinu?
– Kada govorimo o investicijama, redovno, svake godine, od vlastitih sredstava izdvajamo od dva do dva i po miliona maraka, zavisno od realizacije samih postupaka Javnih nabavki, a što se može očekivati i u 2022. godini. U budućnosti nas čeka značajan investicioni ciklus, a za koji očekujemo da će se pokrenuti sa završetkom tarifnog postupka koji je neophodno pokrenuti, po sili zakona, u 2022. godini. Poslednji tarifni postupak je bio 2016. godine, tako da je on neminovnost i realnost, jer svjedoci smo da dolazi do značajnog povećanja cijena roba, radova i usluga na tržištu, a i intencija je da se ide u povećanje ličnih primanja zaposlenih što se i vidi iz povećanja cijene rada sa prvim januarom ove godine. Dakle, značajno su promijenjene okolnosti u odnosu na one prilike kada je Regulator odredio visinu mrežarine, a koja predstavlja osnovni izvor prihoda Elektro – Hercegovine, te očekujemo da će Regulator uvažiti objektivne okolnosti poslovanja i odrediti novu cijenu.
Može li Elektro-Hercegovina da odgovori na zahtjeve za sve većim kapacitetom da se instaliraju postrojenja iz obnovljivih izvora energije, posebno solarni i vjetroparkovi?
– To je zaista zanimljivo pitanje jer je ekspanzija, prije sve izgradnje malih solarnih elektrana na području Hercegovine zbog velikog broja sunčanih dana. Imamo planove koji su u vezi izgradnje malih solarnih elektrana, jer dajemo elektroenergetsku saglasnost na priključenje na našu distributivnu mrežu i za sada nemamo određenih problema, niti smatramo da ćemo ih imati u budućnosti, jer su investitori solarnih elektrana u obavezi da vode računa o kvalitetu mreže i da izrade kvalitetne trafo stanice i dalekovode ako je to potrebno. Što se tiče velikih solarnih elektrana, kao što su solarna elektrana koja je planirana u Nevesinju od 60 MW, u Trebinju od 73 MW, u Bileći od 60 MW kao i vjetroelektrana Grebak u Nevesinju sa instalisanom snagom od oko 66 MW, one se priključuju na mrežu Elektroprenosa BiH.
Požari tokom ljeta, jaka olujna nevremena, kiše, velika pražnjenja, to je samo mali dio onoga s čime se susreću naši zaposleni
U kojoj mjeri su reorganizacija sistema Elektroprivrede i usvojeni ciljevi integrisanog menadžmenta uticali na rezultate poslovanje?
– Imamo politike i ciljeve integrisanog sistema menadžmenta koje su usvojene i one se održavaju i kontinuirano poboljšavaju, a sve u skladu sa zahtjevima standarda koji se odnose na distribuciju električne energije. Ciljevi su podređeni ostvarenju Politike integrisanog sistema menadžmenta i ostvarenju potpunog zadovoljstva korisnika, zaposlenih i svih drugih. Neki od osnovnih ciljeva Elektro-Hercegovine su svakako potpuna realizacija Plana poslovanja preduzeća i blagovremena isporuka električne energije, kontinuirani rad na poboljšanju planiranja održavanja kako bi se smanjio broj neplaniranih prekida u isporuci električne energije. Ali i skraćenje vremena trajanja prekida, smanjenje broja reklamacija, praćenje i nadzor nad varijabilnim troškovima. Posebno bi istakao, a usvojeno je kroz naše politike i ciljeve integrisanog sistema menadžmenta, je obezbjeđenje i kontinuirano praćenje unapređenja odgovornosti prema kvalitetu i životnoj sredinu u svakodnevnom procesu rada.
Da li je prelazak prodaje i naplata na Direkciju u sastavu Matičnog preduzeća, vama olakšao poslovanje i kakva je saradnja sa matičnim preduzećem?
– Elektro-Hercegovina prolazi kroz proces tranzicije, što sam već napomenuo, prilagođavamo se dobroj evropskoj praksi gdje je snabdjevač onaj koji je u potpunosti odvojen od distribucije. Nećemo imati međusobnu povezanost. Danas, kada poslujemo u okviru Holdniga, ističem dobru i korektnu saradnju sa Matičnim preduzećem gdje smo zajednički učestvovali u realizaciji mnogobrojnih projekata od značaja za Elektro-Hercegovinu i mogu reći da je Elektroprivreda danas nosilac i stub razvoja privrede Republike Srpske.
Do imenovanja na poziciju direktora Elektro-Hercegovine bili ste na veoma odgovornim pozicijama u proizvodnom preduzeću električne energije, koliki su vam korisna iskustva iz RiTe Gacko u smislu poboljšanja poslovanja i koordinacije?
– RiTE Gacko i Elektro-Hercegovina su po vrsti djelatnosti različiti, ali su dio istog sistema, tako da primjena iskustava stečenih na prethodnom radnom mjestu gdje sam vršio funkciju izvršnog direktora je značajna. Mi skupa činimo zaokružen sistem proizvodnje i distribucije električne energije, međusobno smo povezani, naslonjeni jedni na druge i kao takvi unutar Matičnog preduzeća činimo Republiku Srpsku energetski nezavisnom. Koliko je to značajno, najbolje govore poslednja dešavanja gdje je cijena električne energije na berzi i u svijetu znatno porasla i sigurno da nije energetske nezavisnosti, Republika Srpska ne bi bila nimalo u zavidnoj poziciji bar što se tiče električne energije.
