MAJA ŠUPUT: Energetski projekti dobijaju na značaju

Komisija promoviše privredne i druge mogućnosti za ulaganja putem koncesija, uključivanjem privatnog sektora u finansiranje, izgradnju i upravljanje infrastrukturnih objekata, eksploatacijom prirodnih resursa… Sve to strogo vodeći računa o zaštiti privrednih i društvenih interesa, stanovništva i životne sredine

razgovarao: MARKO ŠIKULJAK
foto: Aleksandar Arsenović/ The Prestige

Kako se povećava interesovanje za projekte u energetici, tako raste i obim posla u Komisiji za koncesije Republike Srpske. Ova institucija, na čijem čelu je predsjednica Maja Šuput, jedna je od važnih karika u procesu realizacije jednog energetskog projekta, od ideje do njenog ostvarivanja. Naravno, u njihovoj nadležnosti su dodjele drugih koncesija, dok je tokom prošle godine evidentna prava ekspanzija u oblasti solarne energije. Potpisana su tri velika ugovora, a na ime jednokratnih naknada iz te oblasti zabilježen je najveći skok uplata.

– Proteklu godinu je obilježila povećana zainteresovanost za izgradnju solarnih elektrana. Na zadnjem Samitu energetike u Trebinju ministar Petar Đokić je saopštio da u inicijativi postoje zahtjevi za izgradnju oko 2.000 MW solarnih elektrana, za koje još nije pokrenuta procedura. Sklopljena su četiri koncesiona ugovora, za SE Trebinje 1, Solarni park Bileća i SE Trebinje 2, te solarna elektrana Planik. U 2023. godini treba istaći da je zaključeno sedam ugovora o koncesiji za solarni park Nevesinje, ukupne instalisane snage 500 MW, što je jedan od najvećih projekata ovog tipa u regionu. Vrijednost investicije je 880 miliona maraka i plan je da se realizuje u narednih šest godina. Na ime jednokratne koncesione naknade po ovom osnovu uplaćeno je sedam miliona maraka.

U 2022. potpisan je jedan ugovor za izgradnju vjetroelektrane na području opštine Bileća, zatim sedam koncesionih ugovora iz oblasti poljoprivrednog zemljišta i vodnog dobra, te pet iz oblasti mineralnih resursa

Kako do koncesije za izgradnju solarne elektrane?
– Kada su u pitanju solarne elektrane, Zakon je precizirao da izgradnja i korišćenje energetskih objekata jesu predmet koncesije izuzev solarnih postrojenja na zemlji instalisane snage do 250 kwh. Postupak dodjele koncesije obično započinje inicijativom zainteresovanog lica sa Studijom opravdanosti prema resornom ministarstvu energetike i rudarstva. Ministarstvo zahtjev razmatra sa stanovišta ekonomske opravdanosti projekta, visine ulaganja, načina obezbjeđenja investicije i drugih parametara za ocjenu javnog interesa. Nadležni organ pribavlja potrebna mišljenja, i nakon što utvrdi da postoji javni interes, Vlada donosi Odluku o pokretanju postupka. Nakon toga, Ministarstvo priprema dokumentaciju za javno nadmetanje, dostavlja Komisiji za koncesije na saglasnost te nakon što dobije pozitivan odgovor raspisuje javni poziv. Komisija za koncesije se stara da se samo otvaranje ponuda svih zainteresovanih lica sprovede u skladu sa načelima transparentnosti, nediskriminacije, jednakog tretmana te da se odabere najpovoljnija ponuda onog ponuđača koji ispuni sve zakonom definisane formalne uslove ali i od koje će Republika Srpska imati najveću korist. Konačno Rješenje o izboru donosi Vlada koja i zaključuje ugovor o koncesiji uz takođe prethodno pribavljenu saglasnost Komisije.

Koliko se vodi računa o zaštiti životne sredine prilikom izgradnje solarnih elektrana?
– Institucije Republike Srpske su posebno osjetljive na ovu oblast, ali i zahtjeve energetske zajednice po pitanju zaštite životne sredine, te se ona kontinuirano unapređuje. Na primjer, sada studija opravdanosti obavezno sadrži elemente zaštite životne sredine posebno obrađene za konkretan projekat, zatim, nakon dobijanja koncesionog ugovora, koncesionar izrađuje posebnu studiju uticaja na životnu sredinu koja mora biti odobrena od Ministarstva za prostorno uređenje, a što je i jedan od uslova za dobijanje ekološke dozvole. Takođe, prilikom podnošenja inicijativa za dodjelu koncesija za izgradnju solarnih elektrana potrebno je posebno voditi računa o kategoriji zemljišta na kojem će se isto implementirati. Inicijalno voditi računa da se ne radi o poljoprivrednom zemljištu koje treba da bude iskorišćeno za druge svrhe, već da to bude zemljište koje nije upotrebljivo za poljoprivrednu proizvodnju i koje je klasifikovano kao peta, šesta ili sedma kategorija.

Zaključno sa 2022. godinom RS ima 2,2 milijarde KM ugovorenih investicija i zaključenih ugovora iz oblasti solarne energije, a po ovom osnovu jednokratne naknade uplaćene u budžet su blizu 4 miliona KM

Koliko je u protekloj godini naplaćeno novca na ime koncesionih naknada?
– Vrijednost koncesione naknade uplaćene u budžet RS u 2022. godini je za 550.000 maraka veća nego godinu dana ranije, odnosno ukupno je uplaćeno 50.677.000 maraka. U određenim oblastima je došlo do povećanja, kao što je u naknadama za mineralne resurse, gdje je uplaćeno dva miliona maraka više. Takođe, više je uplaćeno na ime jednokratnih koncesionih naknada, oko četiri miliona više, kao i iz poljoprivrede, oko milion maraka više. Za poljoprivredu je važno dodati da je zbog otežanih okolnosti zbog pandemije, Vlada donijela odluku da se za tu godinu dio koncesionara oslobodi plaćanja polovine naknade. Smanjenje uplata koncesionih naknada iz oblasti elektroenergetike vezan je za hidrološku situaciju, koja je u protekloj godini bila izuzetno loša, te veliki broj energetskih objekata nije uspio ispuniti svoje planove proizvodnje energije. Kada je u pitanju rad termoelektrana, u 2022. godini je bilo zastoja i “iskakanja” sa mreže, što je takođe uticalo na proizvodnju energije, ali i plaćanje koncesione naknade. Dakle, uz sve pobrojane okolnosti imali smo rast, najviše zbog velikih jednokratnih naknada, koje najviše odnose na to da su započeti veliki projekti iz oblasti solarne energije.

U narednih pet godina energetska slika naše Republike biće znatno drugačija nego što je danas uz realizaciju solarnih projekata, ali i projekata iz sfere vjetra i hidroenergije

Kakvo je stanje sa dodjelama koncesija koje se odnose na male hidroelektrane, koje su bile pod lupom javnosti zbog brojnih protesta građanskog sektora?
– Od 2021. u NSRS donesena Deklaracija o zaštiti rijeka, nakon čega je Vlada RS zadužila ministarstva energetike, građevine i poljoprivrede da sačine izvještaj o stanju na terenu što se tiče koncesija za male hidroelektrane, u kojima investitori ne izvršavaju svoje obaveze, da utvrde da li postoje objektivni razlozi za zastoj u realizaciji, ili je potrebno te koncesije raskinuti. Zaključno sa 2022. godinom je raskinuto 69 koncesija, a od toga 43 u poslednjih pet godina. Postoje slučajevi gdje se vode sudski sporovi i tu do okončanja nije moguće donijeti odluku da li se ugovor može raskinuti. U protekloj godini nisu razmatrane nove inicijative za dodjelu koncesija iz ove oblasti, dok su samo dvije male hidroelektrane puštene u rad i to krajem 2022. godine. Navešću još da je sagrađeno ukupno 38 MHE i u komercijalnom je radu, a osam je u fazi izgradnje i u doglednom periodu će biti puštene u rad.

SPORTSKE KONCESIJE
Uskoro se može očekivati da bude dodijeljena i prva koncesija koja ima veze sa sportom. Možete li nešto više reći o tom slučaju koji je drugačiji od dosadašnjih koncesija?
– Inicijativa za izgradnju streljane u okolini Banjaluke je pokrenuta prije tri godine. Ta oblast jeste definisana kao predmet koncesije, međutim, nije postojao regulatorni okvir da bi se to sprovelo u djelo. Odnosno, zakon o koncesijama predviđa da je moguće dati zemljište pod koncesiju u svrhu sporta, ali nije bilo pravilnika koji detaljnije određuje uslove pod kojim se to može izvršiti, koliko će iznositi jednokratna i koncesiona naknada za korišćenje, kako će biti definisane bankarske garancije i slično. Nakon što je ministarstvo pripremilo pravilnik i kad je došlo do izmjene zakona, mi smo sproveli potrebne procedure i očekujemo da se taj ugovor finalizuje. Uvođenje djelatnosti izgradnje, korišćenja i održavanja sportskih objekata u oblast koncesija i definisanje koncesione naknade iz oblasti sporta se pokazalo opravdanim, što je vidljivo po povećanoj zainteresovanosti za koncesije u ovoj oblasti.