Dani organske proizvodnje u Bijeljini
“Dan organske proizvodnje”, drugi po redu, odžan je u krugu socijalnog preduzeća Agroplan, a uz domaće, prisustvovali su i proizvođači organske hrane iz Srbije.
Dragan Joković iz Udruženja „Otaharin“ je najavio namjeru okupljanja organskih proizvođača u Srpskoj i zajedničkog nastupa na tržištu, ističući da za to postoji potencijal.
Joković je rekao da se „Agroplan“, socijalno preduzeće koje je osnovao „Otaharin“, od 2017. godine bavi organskom proizvodnjom i preradom bilja u plastenicima i na otvorenom, a svoje proizvode, papriku, paradajz, ajvar i sok od paradajza, prodaju onlajn, sa dostavom i prodajom na lokaciji preduzeća.
Agroplan iz Bijeljine zaokružio je proizvodni ciklus od organske proizvodnje do prerade povrća. Istovremeno, ovo je socijalno preduzeće koje zapošljava žene iz romske populacije i zahvaljujući pomoći donatora, širi proizvodnju.
– Veliki je izazov krenuti u organsku proizvodnju i očuvati je, zato i nema mnogo organskih proizvođača. Nama je pomogla lokalna zajednica – navodi Dragan Јoković, direktor Agroplana.
Organska proizvodnja u Republici Srpskoj je u porastu, ali je potrebno uvezati poljoprivredne proizvođače i pomoći ih stručnim savjetima i subvencijama, istakli su predstavnici Ministarstva poljoprivrede na stručnom skupu u Bijeljini.
Republika Srpska ima idealne uslove za organsku proizvodnju hrane kojom se trenutno bavi 70 proizvođača i površine pod ovom proizvodnjom se svake godine uduplavaju, kaže Dragana Zec iz republičkog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
– Ministarstvo prati taj rast u organskoj proizvodnji i kreira nove mjere podsticaja, prije samo četiri godine to je bilo 40.000 KM, a prošle godine je za podsticaj organske proizvodnje u Republici Srpskoj plasirano 500.000 KM – rekla je Zec novinarima u Bijeljini gdje je održan „Dan organske proizvodnje Srpske“.
Ona je navela da je riječ o 1.300 hektara na kojima se organski proizvodi hrana i podsjetila da je evropskom zelenom agendom predviđeno do 2030. godine da svaka zemlja EU i one koje pristupaju imaju pod organskom proizvodnjom 25 odsto ukupnih poljoprivrednih površina.
– Podsticaj koji resorno ministarstvo obezbjeđuje u ovoj oblasti je po jedinici biljne površine 500 i 600 KM po hektaru, zavisno od biljne vrste, 200 KM za sto kvadrata zaštićenog prostora, 500 KM po uslovnom grlu, 50 odsto od cijene sertifikata i ove godine smo formirali mjeru koja se odnosi na kapitalna ulaganja za male poljopriredne proizvođače koji mogu da dobiju 5.000 KM za ulaganje u mehanizaciju – rekla je Zec.
