MIROSLAV BOJIĆ: Laktaši su domaćin najvećih investicija u Srpskoj

Laktaši su veliko gradilište, u kome brojne strane i domaće firme ulažu u izgradnju proizvodnih pogona. Tu je i najveća pojedinačna investicija u državi. Već se priča o potrebi za radnom snagom, o nastavnom kadru za novi srednjoškolski centar, djeci koja neće u školu odlaziti u susjedne gradove. Stvorena je skica dinamičnog mjesta poželjnog za život, u kome cijena kvadrata već raste

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Za Miroslava Bojića će biti zapisano da je prvi gradonačelnik Laktaša, budući da je bio na čelu opštine kada je dobila status grada. Nešto mnogo značajnije jeste da tokom njegovog mandata u Laktaše stižu brojni investitori. Ne zaboravljajući sve što su prethodnici uradili da bi se stvorio zbir uslova koji Laktaše čini privlačnim, vrijedi istaći i ulogu pojedinca. Bojić se kao osnovac vodio mišlju da postane fotograf, da bi kroz školovanje bio usmjeren na poljoprivredu. Potom je radio u ministarstvu poljoprivrede gdje je imao kontakte sa izradom brojnih projekata i sinhronizacijom različitih nivoa vlasti i međunarodnih institucija da bi projekat bio uspješno realizovan. Danas to iskustvo i te kako koristi u vođenju Laktaša.

Otkud opredjeljenje za poljoprivredni fakultet?
-Moj djed je išao u Poljoprivrednu školu u Banjaluci, a otac mi je predložio da tamo odemo na razgovor, da vidimo gdje je deda išao u školu. Kad se upisuje srednja škola, ne znaš baš kako vidiš sebe u budućnosti. Kad smo završavali školu, većina razreda je po inerciji upisalo poljoprivredni fakultet. Tako sam diplomirao 2009., a na trećoj godini sam se opredijelio za smjer stočarstva.

Zadatak lokalne zajednice je da pokaže stratešku opredijeljenost da unapređuje privredni ambijent

Nakon fakulteta, zaposlio sam se na govedarskoj farmi u Novoj Topoli, gdje sam radio godinu i po. Krajem 2010. sam se zaposlio u Savjetodavnoj službi RS, koja je 2013. prešla u sastav resora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Tu sam prošao poslove od višeg stručnog saradnika, preko šefa odsjeka do pomoćnika ministra krajem 2018. Kao pomoćniku povećao se obim radnih obaveza, osim onih koji se odnose na struku kojom sam se ranije bavio. Što se tiče vođenja grada, to je sasvim druga dimenzija. Ovdje se bavite raznim stvarima, od razvoja, infrastrukture, privrede, stanovništva, socijalnih potreba… Imam osjećaj da sam dostupan od nula do 24 i da moj radni dan traje non stop.

Isticali ste ranije da ste imali stručna usavršavanja u inostranstvu, o čemu je riječ?
-U 2013. godini sam kao viši stručni saradnik u ministarstvu poljoprivrede bio Fellowship programu iz oblasti poljoprivrednog savjetodavstva. Nas šestoro iz BiH smo bili u Sjevernoj Dakoti i Minesoti, kao poljoprivrednim krajevima SAD, te tri dana u Vašingtonu. To mi je mnogo značilo da unaprijedim znanja što se tiče rukovođenja, ali i ostalog u vezi poljoprivrednog savjetodavstva, na šta Amerikanci stavljaju veliki akcenat. Kod njih su prilično povezane i institucije, poljoprivrednici i njihova udruženja, te fakulteti. Takođe, imali smo jedan program u Češkoj, gdje je fokus bio na genetici u stočarstvu, matično knjigovodstvo, osjemenjivački programi i slično. Bili smo smješteni na poljoprivrednom fakultetu u Pragu, odakle smo posjećivali njihove inseminacione centre. Kolege iz ministarstva koji su prošli taj program i danas primjenjuju tada stečena iskustva. Inače, naš resor dosta sarađuje sa Češkom, koja je uz Austriju i Njemačku, najdalje odmakla po pitanju genetike i razvoja u stočarstvu.

Laktaši su poznati i po privredi, ali značajan dio opštine je poljoprivredni. Kako vidite odnos tih grana?
-Laktaši imaju župski i lijevčanski dio, kad govorimo o poljoprivredi. U župskom dominiraju sitnije parcele i ima više poljoprivrednika sa manjim obimom proizvodnje, razvijenija je mljekarska proizvodnja. U Lijevču su veći proizvođači koji se bave povrtarskom i ratarskom proizvodnjom. To su dva različita pola u poljoprivredi. Sitne parcele su glavno ograničenje koje ne dozvoljava tim proizvođačima da se ozbiljnije razvijaju. Sa druge strane, u Lijevču imamo nekoliko lidera u povrtarskoj proizvodnji. Kad je riječ o privredi i industrijskoj proizvodnji, imamo šest industrijskih zona. Jedna je na području bivše kasarne Sarica u Trnu, zatim poslovna u Velikom Blašku i Mahovljanima, za koje možemo reći da su samonikle, gdje su se preduzetnici locirali uz magistralne puteve. Moji prethodnici su prije 15-ak godina pokrenuli proizvodno-poslovnu zonu Aleksandrovac, koju smo proširili zemljištem u pojasu magistralnog puta koji izlazi na autoput; oko 70 hektara zemljišta je pridodato. Tu se trenutno odvijaju najveće investicije ne samo u RS, već i u BiH, uzimajući u obzir njihov obim.

Eminentni list The Financial Times tri godine uzastopno je proglasio Laktaše za najpoželjniji mali grad za investiranje u Evropi

Koje su to investicije?
-Trenutno najveća investicija je izgradnja proizvodnog objekta kompanije Mahle, na oko 29.000 kvadratnih metara prostora. To je jedna od najvećih multinacionalnih kompanija u auto industriji koja u svijetu zapošljava 70.000 radnika. Mahle je prije dvije godine imao 320 zaposlenih, zatim su povećali na 520, a sadašnji kapaciteti su im postali mali, imajući u vidu da žele da presele i proizvodnju iz Bjelorusije. U martu sledeće godine bi trebale da stignu nove mašine i svi radnici bi trebali da se presele u Aleksandrovac. Pored njih, dolazi nam svjetski lider u proizvodnji miksera i pumpi za beton, italijanska firma PMP industries, čija ćerka firma je PMP Jelšingrad. Uspješno posluju u Gradišci već 17 godina i ovih dana su započeli radove na izgradnji objekta nove fabrike, gdje će proizvoditi potpuno drugačije proizvode u odnosu na ono što rade u Gradišci. Zatim, domaća kompanija GMP enterijeri je povećala kapacitete i ima potrebu da svoju proizvodnju namještaja, koja se odvija u Banjaluci i u Trnu, objedini na jednom mjestu, što će učiniti u poslovnoj zoni u Aleksandrovcu. Početkom sledeće godine će započeti radove. Još bih istakao kompaniju Iskra tel, koja je već poslovala u iznajmljenoj hali u Jakupovcima, kupila je privatno zemljište i započela izgradnju objekta, koji će biti prvi u novoj zoni u Mahovljanima, iza Aerodroma. Njihov objekat na 15.000 kvadrata će do nove godine biti završen i preseliće se njihova proizvodnja dijelova za auto industriju i bijelu tehniku. Ako računamo sve investicije na području Laktaša, to je ukupno oko 300 miliona koji su uloženi, vjerujem da je to najveći obim investicija u RS.

Zbog čega Laktaše zovu preduzetnički raj?
-Kad sve uzmemo u obzir, Laktaši imaju dobar geografski položaj, zbog blizine mreže autoputeva, graničnog prelaza ka Hrvatskoj, blizine Banjaluke kao glavnog administrativnog centra, sve to pomaže značajnijem razvoju, privlači velike kompanije koje otvaraju proizvodne pogone. Takođe, mi smo ponudili dobre uslove, a pored mjera Vlade mi smo se opredijelili da za strateške projekte i velike investicije damo zemljište od opšteg interesa bez naknade. Imamo svu infrastrukturu u poslovnim zonama, a naravno, lokalna administracija koja je jedna od najboljih u RS, brzo rješava sve administrativne potrebe za novoformirane kompanije. Sve to je uticalo da ovdje imaju sve uslove i kad dođu u Laktaše, prvi utisak koji dobiju je dobar i odlučuju se da posluju ovdje. Već deset godina lokalna administracija se usmjerava da bude na raspolaganju privredi, veoma brzo donosimo regulacione planove, izdajemo građevinske dozvole i tu smo među najbržima koji rješavaju te administrativne potrebe. Sve investitore toplo dočekujemo i vrata su im širom otvorena, u svakom momentu mogu doći na razgovor i oni osjete da smo im na usluzi.

Radiće se isključenje autoputa u blizini Aerodroma Banjaluka. U kojoj je fazi, i koliko aerodrom znači za razvoj privrede?
-Potpisan je ugovor sa izvođačima radova za izgradnju jedne petlje kako bi dobili još jedno isključenje sa autoputa u Mahovljanima. Glavni investitor su Autoputevi RS, a potrebno je riješiti jedan manji dio imovinskih odnosa, kako bi se dobila privremena dozvola za ulazak u radove. Tako bi aerodrom dobio direktnu saobraćajnicu u svojoj blizini, a stanovništvo okolnih gradova će imati lakši pristup, što će doprinijeti i razvoju aerodroma. Aerodrom još nije iskorišćen u punoj mjeri što se tiče privrednih kapaciteta. On se trenutno razvija na bazi putovanja stanovništva i turističkih aranžmana. Potencijali za razvoj privrede su značajni, više puta je pokretana priča oko kargo centra, ali za sad ti efekti nisu toliko vidljivi. Vlasnici inostranih kompanija, njihovi zaposleni, inžinjeri i drugi stručnjaci, blizinu aerodroma ističu kao prednost, jer mogu lakše dolaziti, imaju još jednu opciju transporta robe. Siguran sam da sa povećanjem razvoja privrede može doći do povećanja kapaciteta aerodroma.

Cilj nam je da srednjoškolski centar u Laktašima bude jedan od najmodernijih u regionu, ne samo po izgledu već i po spajanju teorije i prakse

Izgradnja srednjoškolskog centra najvažniji projekat u Laktašima, koji se čeka više decenija. Kako napreduje realizacija?
-Uz podršku Vlade RS krenuli smo u gradnju srednjoškolskog centra u Laktašima. Cilj nam je da to bude jedan od najmodernijih srednjoškolskih centara u regionu, ne samo po izgledu već i po spajanju teorije i prakse. Najbitnije je nam je da povežemo našu privredu sa obrazovanjem, da bi se u toj školi obrazovali kadrovi za potrebe ovdašnje privrede, a pogotovo metalnog sektora koji je najznačajniji i zauzima 70 odsto ukupne privrede u Laktašima. Cilj nam je da proizvodimo kadrove koji će odgovarati privredi, te da zadržimo đake koji odlaze u okolne gradove. Oko 1.400 učenika pohađaju srednje škole, najviše u Banjaluci i manjim dijelom u Gradišci, a naš cilj je da jedna trećina tog broja pohađa školu u Laktašima. Maksimalno ćemo se uključiti u opremanje kabineta za praktičnu nastavu. Srednjoškolski centar je u fazi gradnje, preko puta dvorane u Laktašima. Površina objekta je 4.000 kvadrata, a završetak je predviđen krajem ljeta sledeće godine. Potrebno je još infrastrukturnih radova, uz opremanje škole, usvajanje nastavnog plana i programa, prijem nastavnog kadra, pa vjerujem da ćemo 2025. uspostaviti centar u koji će prvi đaci u septembru krenuti o školu.

Najveći problem u Laktašima je kanalizaciona mreža. Kako će biti riješen?
-Grad zadnjih 15 godina nije imao mogućnosti da ulaže u tu infrastrukturu koja je jedna od najskupljih. Mi smo pokrenuli faze projektovanja za kanalizacionu mrežu, od Zalužana do Mahovljana, te Trn i Laktaši između. Kad je isprojektovano šta je potrebno izgraditi a šta sanirati od postojeće kanalizacione mreže, nama je potrebno oko 50 miliona maraka. Mi nemamo ta sredstva, ali uz podršku Vlade i Evropske investicione banke i Svjetske banke, možemo ući u povoljne kreditne aranžmane i od sledeće godine početi rješavati ključne probleme. Prvi projekti u Trnu i Laktašima bi zahtijevali oko šest miliona. Računamo i na projekte prekogranične saradnje i međunarodne donatore, kako bi uspostavili kanalizacionu mrežu.

PRIZNANJA
Laktaši su već tri godine za redom proglašeni za najpovoljniji mikro ili mali grad, do 50.000 stanovnika, za investiranje u Evropi, od strane The Financial Times. Sagledani su mnogi parametri, od cijene zemljišta, električne energije, kvaliteta i cijene radne snage, lokalne administracije. Sve pomenuto doprinosi zvanju najprestižnijeg malog grada za investiranje u Evropi. Taj podatak opravdavaju i ove investicije koje se realizuju. Pored toga, imaju i prepoznatljivost po standardima koji regulišu oblast kritičnih tačaka u samoj administraciji, BFC sertifikat, gdje su na oko 92 odsto ispunjenosti svih uslova koje taj standard traži, te imaju ISO standard. To izuzetno značajno za privredu, a sertifikat predviđa formiranje savjeta za privredu u kom sjede predstavnici privrednih subjekata, tako da i na taj način upoznaju jedni druge sa potrebama privrede i odlukama koje se donose.

ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE BALKIS
Narodna skupština je donijela odluku kojim je arheološko područje Balkis dobilo status kulturnog dobra od izuzetnog značaja. Potrebno je da se donese operativni plan za dalji razvoj, jer trba uraditi pristupni put, vodu, struju, te načiniti ozbiljan projekat ulaganja u samo nalazište iza kog bi stala Vlada, kako bi dobili kulturni sadržaj koji će imati turistički potencijal. Za Laktaše, a i čitavu Republiku Srpsku, veoma značajna lokacija u koju treba uložiti kako bi se posjetiocima na kvalitetan način predstavili ostaci kasnoantičkog – ranovizantijskog grada i tri ranohrišćanske bazilike.