Šta povećanje kamatnih stopa u SAD znači za ostatak svijeta

Iako je povećanje kamatnih stopa isključivo pravo američkih vlade, takav potez je ključna varijabla za globalnu ekonomiju

Skoro nulte kamatne stope su bile najvažniji faktor u globalnoj ekonomiji tokom proteklih deset godina. Niske kamate su promijenile cijenu novca, diktirale kamate na štednju, omogućile vladama država da pozajmljuju ogromne sume novca i pomjerile granice globalne trgovine.

Povećanje kamatnih stopa u SAD na sastanku Fed-a sljedeće nedjelje još nije gotova stvar, ali je veoma blizu toga.

Šta povećanje kamatnih stopa američke centralne banke znači za ostatak svijeta

1. To će označiti kraj ere super jeftinog novca. Fedove stope su najvažnije u svijetu, i reper su za stope svake druge finansijske robe. Ako se američke stope vrate na normalan nivo, onda će se početi mijenjati i cijene novca svuda u svijetu. Zbog specifičnosti Japana i eurozone, niske kamate će se vjerovatno nešto duže zadržati u ova dva regiona. Ali, u ostalim dijelovima svijeta one će neizbježno rasti. Velika Britanija će slijediti SAD, i u dogledno vrijeme vjerovatno, Švajcarska, Švedska i Norveška, zatim Kanada i Australija. Šta je još važnije, cijena korporativnog duga će rasti.

2. Inflacija će takođe, rasti. Kratkoročno, inflacija je dobra, ali ako počne da izmiče kontroli, biće problema.

3. Sa povratkom kamatnih stopa u rasponu 3% do 4 odsto očekuje se da poraste i štednja. Gotovina u banci će donositi razumnu zaradu, pa će stanovništvo, naročito u razvijenim ekonomijama, opet ulagati na štedne račune. Veća štednja će biti dobra stvar za bankarski i finansijski sektor, koji je “gladan” svježih sredstava, ali je loša za alternativne oblike kreditiranja, poput “peer-to-peer” pozajmica, koje su doživjele pravi procvat u eri niskih kamata.

4. Za očekivati je i veći budžetski pritisak na vlade. Niske kamatne stope su značile i niske troškove servisiranja državnog duga, ali sa povratkom kamatnih stopa mnoge države će se naći u problemima.

5. I na kraju, uzavrele trgovinske tenzije između SAD i Evrope će vjerovatno eksplodirati. Dolarov indeks, mjera američke valute u korpi 10 njavažnijih u svijetu, će porasti, naročito u odnosu na euro.

Mnogo slabiji euro će vinuti u nebesa trgovinski suficit EU, koji je već u 2016. zabilježio snažan rast. Trampu se to ne sviđa, i ne samo u svjetlu njegove protekcionističke politike. A sigurno je da će on tražiti načine da uzvrati.

Povećanje kamatnih stopa, po drugi put , biće prvi korak prema povećanju cijena novca u rasponu 3% do 4 odsto. Povratak kamata na normalu biće dug put, možda dvije-tri godine najmanje. Ali kada put dođe do svog cilja, globalna ekonomija će izgledati bitno drugačije nego danas, kažu analitičari. (Agencije)