Zašto baš Katar?
Saudijska Arabija i još nekoliko zemalja prekinule su nedavno diplomatske odnose sa Katarom. Ovo, ipak, nije prvi put da se Katar našao u takvoj situaciji
Katarove komšije su svoje nesaglasje sa spoljnom politikom ove zemlje izrazile i 2014. Tada su diplomatski odnosi prekinuti na devet mjeseci, piše BBC.
Tenzije u regionu ovoga puta buknule su zbog optužbi da Katar podržava Muslimansku braću, da sarađuje sa grupama povezanim sa talibanima i saveznicima Al Kaide, kao i zbog odnosa sa Iranom. Doha je ove optužbe demantovala i navela da je preuzela čvrste korake u borbi protiv terorizma, “mnogo jače nego neke susjedne zemlje“.
Optužbe za saradnju sa teroristima podgrijane su i nakon što su se pojavili navodi da je Katar platio otkup od oko milijardu dolara za članove svoje kraljevske porodice, otete u Iraku.
Od napada 11. septembra 2001, SAD vode globalnu kampanju za borbu protiv terorizma. Od tada je usvojeno mnoštvo zakona i rezolucija SB UN, entiteti i pojedinci stavljeni su pod sankcije UN, a kompanije i fondacije, osumnjičene za finansiranje terorista, prestale su sa radom. Uprkos ovome, odgovornost nekih ključnih zemalja, kakav je Katar, iznova je ispitivana.
– Katar, dugogodišnji saveznik SAD, godinama je otvoreno finansirao Hamas, grupu koja nastavlja da narušava regionalnu stabilnost. Izvještaji pokazuju da katarska vlada takođe podržava ekstremističke grupe koje djeluju u Siriji – napisao je 2014. jedan od zvaničnika SAD Dejvid Koen.
On je pažnju posvetio i “popustljivom okruženju“ u Kataru koje je dozvolilo donacije za ekstremističke grupe Al Kaida i Islamska država. Dvije godine kasnije, na Koenovo mjesto u Ministarstvu finansija došao je Adam Zubin, koji je primijetio da Katar, uprkos težnjama, i volji koju pokazuje za borbu protiv terorista, nema “neophodnu političku volju i kapacitet da usvoji neophodne zakone“. Kao odgovor na to, SAD su uvele sankcije protiv nekoliko katarskih državljana zbog finansiranja terorizma.
Međutim, slične kritike nije izbjegla ni Saudijska Arabija. Učesnici napada 9/11, njih 15 od 19 bili su državljani Saudijske Arabije. Prema podacima koje je 2009. objavio “Vikiliks“, država je koristila svoje bogatstvo da propagira fundamentalističke vehabističke pokrete preko škola i džamija širom svijeta.
Iako je mali broj individua i entiteta u Saudijskoj Arabiji povezan sa tvrdnjama da finansiraju terorizam, država izgleda daje mnogo veću podršku nego Katar. Ipak, ova posvećenost Arabije da obori finansiranje terorizma možda nije dovoljna, piše BBC.
Direktno finansiranje terorističkih grupa je primarni fokus bezbjednosnih snaga, a pažnja je u posljednje vrijeme usmjerena i na one koji finansiraju organizacije i pojedince koji podržavaju radikalnu ili ekstremnu ideologiju.
Bivši premijer Velike Britanije Dejvid Kameron je 2015. naveo da će ostati posvećen tome da iskorijeni svako preostalo finansiranje ekstremizma u Velikoj Britaniji. Ipak, BBC navodi, ne vidi se da je to postignutno, a sve ovo opet dovodi do onoga što se dešava u Persijskom zalivu, zaključuje BBC.
Procjene su da će kriza navodno brzo proći, ali će Doha bar još neko vrijeme ostati u centru sumnje. (B92)
