Cijene nafte pale više od 1,5 odsto zbog slabosti globalne ekonomije

Cijene nafte na svetskim tržištima prošle nedjelje su pale, nakon niza naznaka daljeg usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija, među ostalim, kineske, što je podržalo strahovanja od slabljenja potražnje za ‘crnim zlatom’.

Na londonskom tržištu je cijena barela prošle nedjelje skliznula 1,8 odsto, na 59,42 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,7 odsto, odnosno 53,78 dolara.

Cijene su se našle pod pritiskom zbog niza podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija.
Tako je, između ostalog, objavljeno da je kineski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju porastao 6 odsto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je slabiji rast nego što su analitičari očekivali i najsporiji u posljednjih 27 i po godina. To pokazuje da je američko-kineski trgovinski rat izazvao slabljenje i domaće i inostrane potražnje.
Zbog toga je Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio procjenu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini na 3 odsto, što bi bila najniža stopa rasta od finansijske krize.

Podršku cijenama pruža nada ulagača da će uskoro SAD i Kina potpisati barem parcijalni trgovinski sporazum, što bi bio korak prema smirivanju tenzija između dvije zemlje.

Ulagači se nadaju da bi smanjivanje napetosti između SAD-a i Kine moglo sprečiti dalje usporavanje rasta svjetske ekonomije, a time ojačati i potražnju za energentima.
Podršku cijenama nafte pruža i smanjena proizvodnja OPEC-a i njegovih partnera. OPEC i njegovi saveznici, uključujući Rusiju, pridržavaju se dogovora da će do marta 2020. ograničavati proizvodnju na 1,2 miliona barela dnevno.

OPEC je u najnovijem mjesečnom izvještaju snizio procjenu rasta svetske potražnje za naftom u ovoj godini na 980 hiljada barela dnevno, a potvrdio procjenu o njenom povećanju u 2020. za 1,08 miliona barela dnevno.