Oni u Srbiji zarađuju 7.000 EUR, a nisu direktori, piloti ni IT-jevci

Da se vremena mijenjaju i da se u Srbiji može zaraditi više nego u nekim zemljama Evrope, potvrđuje primjer zavarivača koji su angažovani na izgradnji Turskog toka, koji su plaćeni mjesečno od 4.000 do čak 7.000 eura.

Ovako velika plata donekle je uspjela da ublaži problem deficitarnosti ovog kadra koji je prijetio da uspori izgradnju trase gasovoda kroz Srbiju jer varove na 50.000 tona cijevi obavljaju i ljudi koji su do skoro bili na gradilištima u inostranstvu.

Razlog za njihov povratak krije se u činjenici što je „Gastrans“, kompanija koja gradi ovaj gasovod, variocima koji imaju licence za ovakve specifične poslove i poznaju visoku tehnologiju varenja koja se primjenjuje na ovom objektu, ponudio značajno bolje uslove nego što su imali u zemljama Evropske unije.

Tako zavarivači sa iskustvom na radovima na gasovodnim trasama, a koji rade varove koji idu na rendgenska snimanja, pored plate od 7.000 eura mjesečno, imaju i besplatan smještaj i ishranu.

Sve to kao i značaj učešće na jednom ovakvom projektu, koji im može biti i važna preporuka za poslove u budućnosti, bio je motiv da se nekoliko desetina srpskih radnika, koji su radili u zemljama zapadne i istočne Evrope, vrate u Srbiju. Jedan od njih je i Jovan N. zavarivač koji je svoj zanat pekao u nekada čuvenom „Termoelektru“, a nakon njegove propasti radni vijek nastavio u zemljama zapadne Evrope.

“Žalosno je da je Srbija od nekadašnje zemlje majstora postala zemlja menadžera, zbog čega je gotovo nemoguće naći kvalifikovanog zavarivača. I ja sam zbog niskih primanja prije desetak godina napustio Srbiju i radio sam na gasovodu u Holandiji i Danskoj i zarada mi je bila oko 5.500 eura.

Na gradilište ‘Turskog toka’ došao sam iz Njemačke, gdje sam za jednu italijansku kompaniju radio instalacije na velikom poslovnom objektu. Upravo preko Italijana sam saznao da se traže zavarivači za Turski tok i stupio u kontakt sa nekim ljudima iz Srbijagasa, koje sam poznavao.“