Snaga ideje – Zašto nam trebaju anđeoski investitori
Iz sinergije fizičkog lica koje ima slobodna sredstva i preduzetnika koji ima ideju rađaju se neka od najboljih poslovnih rješenja. Iz takvih opcija rodio se Google, Amazon, Yahoo…
Za The Prestige piše: MILOŠ STEVANOVIĆ advokat & investitor
foto Aleksandar ARSENOVIĆ
Naši krajevi često su definisani kao emerging market, tržišta koja su tek u povoju i koja svojim aktivnostima predstavljaju začetak poslovne kulture koja dobija svoje pozicioniranje na globalnom mjestu. Republika Srpska, a svakako i Bosna i Hercegovina, tek treba da se posvete kreiranju poslovnog okruženja u kome će se svako ko investira, pa makar i marku, osjećati sigurno i vjerovati da sudski sistem omogućava povrat svake investicije; na fer i razuman način.
Upravo jedna od tema o kojoj se još ne govori kod nas, ali koja će sigurno ubrzo dobiti svoje mjesto, jeste pojava tzv. angel investinga (anđeoskog investiranja). U kratkim definicijama, anđeoski investitor je pojedinac ili kompanija, a često i fond, koji ulaže u poslovne ideje jednog ili grupe lica koja nemaju obično ništa da ponude kao garancije za svoj biznis osim te ideje. Faktički, to su investitori koji djeluju često i hazarderski: kao garancije za ulaganja ne dobijaju ništa osim akcija u kompaniji koju će finansirati, odnosno udjele u društvu sa ograničenom odgovornošću. Podsjećanja radi, naš bankarski sektor ubraja se u red visoko konzervativnih bankarskih tržišta, pa ne treba da čudi činjenica da se banke, iako prelikvidne, često odlučuju da ne finansiraju start up kompanije, imajući u vidu visoko postavljene uslove rezervisanja sredstava na kredite koji nisu pokriveni dobrim kolateralima.
Angel investing direktno utiče na stvaranje nove vrijednosti, zapošljavanje ljudi, ali i kapital stavlja u pogon
Anđeosko investiranje je zato idealna solucija za ljude koji imaju ideje. Investitori ovog tipa su najčešće fizička lica, pojedinci, koji su uspjeli da akumuliraju odgovarajuća sredstva i koji su spremni da nose rizike investiranja u biznis koji je tek negdje dobro razrađena zamisao. Ne treba da buni da li u našem poslovnom okruženju već ima ovakvih načina investiranja. Svakako da ima, međutim, ono što nedostaje jeste institucionalni okvir koji bi ovaj vid investiranja podržao značajnije, a time i uveo poreske olakšice ili druge beneficije iz razloga što anđeli investitori direktno utiču na stvaranje nove vrijednosti, zapošljavanje ljudi, ali isto tako i kapital stavljaju u pogon. Nije novo kod nas, da se dva prijatelja, poznanika ili dva rođaka nađu, dogovore da krenu u biznis i on počne da funkcioniše. Samo je potrebno da se na adekvatan način postojeći pravni sistem redefiniše u dijelu podrške ovakvoj vrsti preduzetništva, ali isto tako i da se postavi odgovarajući okvir koji će i poreski i računovodstveno tretirati ovu investiciju.
Anđeosko investiranje povlači i pitanje kako kroz sadašnje pozitivne propise organizovati investiranje. Naravno, glavno je definisati kako i na koji način da se investitor osigura da ono što daje jeste zaštićeno. Ovdje postoji očigledno visok rizik investicije, pa čak i hazarderski. Ali, bez rizika nema profita, s tim da je kod anđeoskog investiranja ovaj rizik mnogo veći nego kod uobičajnih kreditnih aranžmana kod poslovnih banaka. Jedna od opcija za pokrivanje tih rizika jeste dogovaranje da investitor ima većinski udio vlasništva u kompaniji, koji će prepisati nazad na vlasnika ideje dokle god se ne isplati biznis. Druga opcija mogla bi da bude da se kao vlasnik biznisa 100% upiše vlasnik ideje, s tim da bi investitor imao zalogu nad kompletnim udjelom tog Društva. Svakako, ima mnogo opcija koje postojeći pravni okvir može podržati.
Iz ovakve sinergije fizičkog lica koje ima slobodna sredstva i preduzetnika koji ima ideje rađaju se neka od najboljih poslovnih rješenja. Ovdje ne treba posmatrati samo kolokvijalno, pa govoriti kako se iz takvih opcija rodio Google, Amazon, Yahoo i slično, nego su se rodili i brojni dobri mali biznisi koje danas imamo oko sebe; kafići, sitna proizvodnja, sitni uslužni biznis. Često se u medijima govori kako strani investitori treba da dođu, a zapravo istina je da postoje domaći investitori sa značajno akumuliranim sredstvima, ali kojima treba podrška u institucionalnom smislu i malo vjetra u leđa. Kakva bi to bila odlična energija!
Šire posmatrano, odlazak mladih ljudi nije samo rezultat loše ekonomske situacije, već i nedostatak podrške sistema. Iako se neke političke elite bore da omoguće podršku preduzetništvu, još uvijek pravni i institucionalni okvir ne daje dovoljno prostora da se mladi ljudi sa idejama podrže do kraja, pa u takvoj konstelaciji odlaze. Potrebno je dodatno kreirati institucionalni okvir koji će dati još veći impuls stvaraocima ideja, nove energije i unošenju jedne revolucije u način kako se pravi biznis.
