Multitasking ubija vaš mozak
Vrhunski naučnici su dokazali da kada ljudi misle da rade multitasking, oni se zapravo samo veoma brzo prebacuju sa jednog zadatka na drugi.
Ovo prebacivanje podstiče loše navike u mozgu. I svaki put kada se to dešava javlja se veliki kognitivni utrošak. Svaki put kada obavimo neki mali zadatak dobijemo dozu lučenja dopamina koji je tu kao hormon nagrade. On prija našem mozgu jer nam pruža osjećaj sreće i zadovoljstva nakon obavljenih zadataka.
Lako se ustanovilo da navodnim multitaskingom dobijamo previše ovog hormona jer imamo osjećaj da mnogo činimo prebacivajući se sa jedne na drugu stvar. Kao kada na primjer radimo projekat i odgovaramo na Tviter poruke ili mejlove u isto vrijeme. Zbog toga neki naučnici čak smatraju da mejlovi i društvene mreže izazivaju zavisnost.
Iako ga mnogi navode u biografiji kao posebnu vještinu, realnost je da multitasking snižava kvalitet i efikasnost rada. Otežava vam organizovanje misli i filtriranje nebitnih informacija. Nauka je pokazala da IQ kapi osoba koje vrše multitasking dobijaju isti oblik kao i kada ne spavaju cijelu noć ili puše marihuanu.
Multitasking povećava nivo kortizola, hormona stresa. Naš mozak stalno mijenja brzinu i fokus čineći nas iscrpljenim, pod stresom.
Takođe, ono što pokreće najveći haos multitaskinga su naši Inbox sandučići. Studije pokazuju da saznanje o nepročitanoj poruci može da vas iritira i da smanji vaše IQ poene čak za 10. Istraživanje Instituta McKinsey Global pokazuje da zaposleni čak 28 odsto radnog vremena provode proveravajući mejlove.
Evaluacijom mnogih studija zaključeno je da je potrebno da se savjetuje da ograničite sebe na samo tri provjere mejlova dnevno. Kada ujutro stignete na posao, na pauzi posle ručka i prije napuštanja kancelarije. isto uradite i sa porukama na mobilnom telefonu.
Multitaskin više utiče na muškarce. Za njih on može smanjiti IQ poene za čak 15. U suštini vas može svesti na nivo osmogodišnjaka. Zbog toga ponekad imate utisak da vam ’staje mozak’. Treba voditi računa jer nova istraživanja kažu da štetne posljedice multitaskinga mogu biti trajne.
Kada je urađena studija nad ljudima koji koriste nekoliko uređaja istovremeno, na primjer gledaju TV i kucaju poruku, pokazala je nevjerovatne rezultate. Gustina mozga im je bila manja u prednjem singularnom korteksu, koji je područije određeno za empatiju i emocionalnu kontrolu.
