Na pragu smo krize dugova

Pitanje koje se često postavlja od izbijanja pandemije COVID-19 je prijeti li svjetskoj privredi nova kriza, i to neuporedivo gora od one iz 2008 godine. Ovoga puta kao okidač enormnog rasta dugova sasvim je izvjesno da ćemo vrlo brzo vidjeti.

Ekonomsko-finansijski konsultant i jedan od autora portala Makroekonomija (http://www.makroekonomija.org), Dragovan Milićević za Bankar.rs navodi da su centralne banke na svjetskom nivou upumpale ogromnu količinu novog novca u cilju prevazilaženja posljedica pandemije, dug je porastao kako na nivou države i finansijskog sektora tako i u tzv. nefinansijskom sektoru, sektoru privrede.

“Ovoga puta u fokusu će biti kretanje duga privrede ili kompanija, odnosno preduzeća. Naime, ukupan kompanijski dug je u 2020. godini imao gotovo eksponencijalni rast (pogledati sliku) kako pokazuje grafikon sa sajta “Statiste”. Kompanijski dug je krajem traćeg kvartala 2020. godine dostigao nevjerovantih 81.000 milijardi dolara. O veličini duga najbolje govori upoređivanje sa ostvarnim profitom 543 najveće svjetske kompanije sa Forbsove liste kada se isključe banke i osiguravajuća društva. Profit ovih kompanija u 2020 je iznosio “samo” 1627,55 milijardi dolara ili gotovo 50 puta manje nego ukupan dugoročni i kratkoročni dug. Kada se pogleda ukupna prodaja analizirane 543 kompanije dobija se podatak da je ukupna prodaja bila “samo” 24.281,9 milijardi ili više od 3 puta manje od ukupnog duga”, navodi Milićević.

Kako dodaje, u nedavnoj studiji u kojoj je istraživano poslovanje 900 kompanija utvrđeno je da je Folksvagen, sa 192 milijarde dolara duga, na prvom mjestu među najzaduženijim svjetskim kompanijama.

“To znači da ova kompanija ima više duga od zemalja poput Južne Afrike (180,1 milijarda dolara) i Mađarske (101,9 milijardi dolara). Folksvagen nije usamljen među proizvođačima automobila kada je veliki dug u pitanju. Zapravo, još jedan njemački proizvođač automobila, Dajmler, treća je najzaduženija kompanija na svijetu sa dugom od 151 milijardu dolara. Ne zaostaju ni Tojota sa 138 milijardi dolara duga, Ford sa 122 milijarde dolara i BMV sa 114 milijardi dolara duga. Od 10 najzaduženijih kompanija na svijetu, čak pet su proizvođači automobila”, naglašava Milićević.

Lista 10 najzaduženijih kompanija na svijetu:

1. Volkswagen – 192 milijarde
2. AT&T – 176 milijardi
3. Daimler – 151 milijarda
4. Toyota – 138 milijardi
5. Softbank Group – 135 milijardi
6. Verizon – 129 milijardi
7. Ford – 122 milijarde
8. BMW – 114 milijardi
9. Comcast Corporation – 104 milijarde
10. Anheuser-Busch – 96 milijardi

Kako ocjenjuje, lista najzaduženijih američkih kompanija je takođe “impresivna”, mada su, dodaje, podaci s kraja 2019. godine, sasvim je sigurno, kaže, da je pandemija dalje intezivirala rast kompanijskog zaduživanja. (Podaci su uzeti sa sajta  https://wolfstreet.com/2019/07/26/the-most-indebted-companies-in-america/)

“Imajući u vidu da bauk inflacije već prijeti, prije svega kroz enormni rast cijena metala i osnovnih poljoprivrednih kultura, nije neočekivana lančana reakcija. Ogromna količina novca će usloviti da se ravnoteža na tržištu kroz ponudu realnog sektora robe i usluga ne može realizovati na kratki rok. Rast inlacije će kao kontra meru ili odgovor usloviti prije svega rast kamatnih stopa. Ovaj scenario znači veliko poskupljenje dugova i rast izdvajanja za kamate”, navodi.

Postavlja se, kaže, pitanje koliko će kompanija bankrotirati ili redukovati svoje poslovanje i koliko će porasti nezaposlenost, te podsjeća da “doktor katastrofa”, kako popularno nazivaju Nurijela Rubinija, predviđa ’’pandemiju’’ bankrotstva ekonomskog sloma i neviđene recesije.

“Nije teško pretpostaviti da će rast kamata u prosjeku od 3 odsto (cena kapitala je u prošloj i ovoj godini gotovo simbolična), što je u cilju odbrane od inflacije donja granica rasta, podići godišnji iznos zaduživanja za novih 2.500 milijardi ili praktično za 1/3 iznad ukupno ostvarenog svjetskog profita. Još jedna negativna posljedica “novca iz helikoptera” i olakog zaduživanja sa simboličnim kamatama je i zanemarivanje koncepta jačanja ili povećanja obrtnog kapitala u kompanijama. Takođe ne treba posebno naglašavati da će bauk inflacije natjerati sve centralne banke da revidiraju svoju politiku ponude novca i kamatanih stopa. Manje razvijene zemlje u kojima je cijena kapitala značajno viša će imati dodatni problem s obzirom da će se njivove kamate usklađivati dodavanjem dodatne premije na bazne kamate na svetskim tržištima novca”, zaključuje Milićević.