Gdje su najskuplji stanovi u Evropi?

Kirije i cijene nekretnina će u Njemačkoj rasti i sljedeće godine, pokazala je studija konsultatske kuće Deloit.

Studija je ustanovila i da je Minhen u međuvremenu za kupce nekretnina postao drugi po skupoći grad u Evropi, odmah iza Pariza.

Prema nalazima Deloita, “može se reći da je izgradnja novih nekretnina u Njemačkoj i dalje ispod evropskog prosjeka”.

Za izradu sektorske studije, koja je objavljena u petak, stručnjaci su uporedili podatke iz 68 gradova u 23 evropske zemlje. Šef odjeljenja Deloita za nekretnine u Njemačkoj Mihael Miler potvrdio je da su u cijeloj Evropi porasle cijene izgradnje.

Poremećeni lanci snabdijevanja i oskudica u materijalu povećavaju rizike u planiranju i realizaciji građevinskih projekata.

Cijene izgradnje teraju nagore i nedostatak radne snage i sveopšta inflacija. Međutim, rast kamatne stope može da uspori potražnju i rast cijena, ocijenio je Miler.

U Minhenu su kupci za stan u novogradnji, prema navodima Deloita, prošle godine morali da plate u prosjeku 10.500 eura po kvadratu. Samo je Pariz, sa 13.462 eura bio skuplji.

Jeftiniji su London, Oslo i Frankfurt sa 8.400 eura. U Amsterdamu je kvadratni metar bio 7.600, a u Kopenhagenu 7.300 eura. U Hamburgu su kupci prema studiji Deloita plaćali 6.900 eura, u Berlinu 6.500 za kvadrat stambenog prostora.

Povoljno je, sa druge strane, bilo u bugarskim crnomorskim gradovima Varna i Burgas, gdje je novi stan u prosjeku mogao da se kupi za 900 eura po kvadratu.

Kada je riječ o mjesečnoj kiriji, Pariz je takođe bio najskuplji sa 29,19 eura po kvadratnom metru, a slede Oslo, London i Amsterdam. Minhen je na desetom mjestu, sa 18,90 eura. Za Frankfurt je Deloit utvrdio da kirija iznosi u prosjeku 15,90 eura po kvadratu, u Berlinu je 14,30, a u Hamburgu 13,60.

Po broju stanova, Njemačka je sa 43,1 milionom, ili oko 51.800 stanova na 100.000 stanovnika u gornjoj trećini. Deloit, međutim, smatra da postoji potencijal kada je riječ o novogradnji, jer su prošle godine izgrađena svega 372 stana na 100.000 stanovnika, a započeta je gradnja 299.

U mnogim zemljama na tržištu stanova osjetio se prijem izbjeglica iz Ukrajine, a najviše u Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

“U drugom kvartalu 2022. smanjila se ponuda stanova za iznajmljivanje, jer su mnogi iskorišćeni za smještaj ukrajinskih izbegličkih porodica”, navodi se u studiji Deloita.