SRĐAN TODOROVIĆ: Zeleno je ključna riječ promjena

Iz broja investicija u obnovljive izvore energije, vidljivo je da u Republici Srpskoj teku aktivnosti kako bi dostigli ono na šta nas obavezuju sporazumi sa Evropskom energetskom zajednicom. Sredstva koja prikupi, Fond usmjerava u energetsku efikasnost, koordinišući projekte sa međunarodnim partnerima

foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Po svemu što možemo čuti od donosilaca odluka i kreatora strategija kojima će se kretati Republika Srpska, zelena tranzicija prestala je da bude nešto daleko sa čim ćemo se susresti u budućnosti. Ona je tu i već se može osjetiti. Predstavlja širok pojam koji opisuje proces traženja zamjena fosilnim gorivima u korist obnovljivih izvora energije, kao i održivije načine života koji štede energiju i doprinose smanjenju zagađenja okoline.
-Izgradnja kapaciteta koji proizvode električnu energiju iz sunca, vjetra i vode već je prepoznato kao isplativo, ali tranzicija se ne zaustavlja na tome, i potrebno je uhvatiti korak i sa onim aspektima koji ne donose ekspresnu dobit, smatra Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.

Fond je ključni finansijski mehanizam za izradu projekata, apliciranje prema međunarodnim donatorima, prikupljanje sredstava od zagađivača u Srpskoj, te investiranje u projekte smanjenja zagađenja i povećavanja energetske efikasnosti

– Zelena tranzicija i održivi razvoj, jedna je od tema Jahorina ekonomskog foruma, ali i imperativ u daljem razvoju Republike Srpske, kao i u svijetu. Obzirom na ograničenost prirodnih resursa i potrebe održanja životne sredine, te stabilizaciju klimatskih promjena, postoji obaveza RS i njenih institucija da kreiraju svoje politike i planove za djelovanje u svim oblastima koje se tiču ove tematike. Mi imamo dobar zakonodavni i strateški okvir koji je usklađen sa standardima i direktivama EU, i razvijamo određene projekte koji su implementacija ovih politika. Pozicija Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost je ta da je Fond ključni finansijski mehanizam za izradu projekata, apliciranje prema međunarodnim donatorima, prikupljanje sredstava od zagađivača u Srpskoj, te investiranje u projekte smanjenja zagađenja i povećavanja energetske efikasnosti. Fond je kroz protekli period saradnje sa međunarodnim donatorima u potpunosti razvio kapacitete za pripremu, apliciranje i implementaciju međunarodnih projekata. Uspješno implementiramo nekoliko projekata u ovom trenutku, kao što su projekti koji se finansiraju iz zelenog klimatskog fonda, te onih koje finansira EBRD. Uspješno smo usvojili znanja i procedure za ovakve projekte i postali smo kredibilna institucija za saradnju sa međunarodnim donatorima, i zbog toga se ona svakodnevno razvija.

Na koje nove aktivnosti ste se usredsrijedili u proteklom periodu?
– Glavne aktivnosti Fonda su bile u oblasti poboljšanja upravljanja otpadom, te smanjenja njegovog odlaganja u životnu sredinu, budući da Fond prikuplja sredstva od zagađivača otpadom. U toj oblasti postoji Strategija upravljanja otpadom, koju je donijela Vlada RS, nakon koje je usvojen Plan upravljanja otpadom. U fazi izrade su akcioni planovi upravljanja otpadom za nekoliko regija u kojima postoje regionalne sanitarne deponije.

Obzirom na ograničenost prirodnih resursa i potrebe održanja životne sredine, postoji obaveza RS i njenih institucija da kreiraju svoje politike koje će sprovoditi zelenu tranziciju

U skladu sa tim dokumentima će biti nastavljene aktivnosti Fonda, da bi se obezbedilo kvalitetnije prikupljanje i upravljanje otpadom. Sigurno je da će propisi koji uspostavljaju nove naknade za posebne kategorije otpada obezbijediti dodatna sredstva kojima će biti podržana komunalna preduzeća i privredna društva koja se bave sakupljanjem i preradom korisnih sirovina iz ukupnog otpada. Sigurno je da će ta sredstva omogućiti da se jedna nova oblast industrije, a to je prerada posebnih kategorija otpada, brže razvija u RS, što će u konačnici donijeti smanjenje odlaganja otpada u životnoj sredini, ali i novoj vrijednosti i novim radnim mjestima.

Sve više se govori o zahtjevima koji se stavljaju pred nas u vezi postizanja klimatske neutralnosti, šta se čini da se oni ispune?
– BiH ima određene obaveze kad je riječ o emisiji štetnih gasova, proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i povećanju energetske efikasnosti. U sklopu tih aktivnosti koje trebaju da dovedu do klimatske neutralnosti, Fond je do sada najviše aktivnosti provodio u oblasti povećanja energetske efikasnosti u javnim zgradama. Razlozi za to je što su međunarodni donatori bili orijentisani najviše na to, obzirom da se radilo o najvećem potencijalu uštede. Tu je Fond do sada, zajedno sa međunarodnim donatorima, investirao više od 30 miliona maraka, najviše u povećanje efikasnost javnih zgrada poput škola, domova zdravlja, bolnica… Tu jeste ostalo dosta pola da se uradi, ali konstantno proširujemo aktivnosti. U prošloj godini smo sproveli pilot projekat, gdje smo investirali pola miliona maraka u povećanje energetske efikasnosti na privatnim kućama i stambenim zgradama. Na temelju tih aktivnosti u ovoj godini je planirano da sa Evropskom komisijom u BiH Fond sprovede aktivnosti na finansiranju mjera EE za fizička lica, te mala srednja i mikro preduzeća.

Koje su karakteristike tog projekta?
– Planirano je da EK kroz Fond investira oko šest miliona eura. Polovina tog iznosa će se utrošiti za povećanje energetske efikasnosti u stambenim objektima, kroz postavljanje termoizolacije na fasadama, zamjena vanjske stolarije, te povećanje efikasnosti sistema grijanja i hlađenja kroz nabavku peći i kotlova na obnovljivi izvor, kao i zamjena instalacija koje imaju određene gubitke.

Mi imamo dobar zakonodavni i strateški okvir koji je usklađen sa standardima i direktivama EU i možemo da razvijamo određene projekte koji su implementacija zelenih politika

Takođe, finansiraće se i investicije u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za sopstvene potrebe. Druga polovina je predviđena za preduzeća, kako bi se finansirala energetska efikasnost, bilo kroz projekte bolje efikasnosti grijanja i hlađenja, bilo kroz efikasniju rasvjetu, efikasniji proizvodni proces ili ugradnju fotonaponskih elektrana u okviru preduzeća. Sve ovo je u cilju podrške Srpskoj od strane institucija EU u našim aktivnostima ka zelenoj tranziciji. Ovo nisu dovoljna sredstva, ali jesu dovoljna da iniciraju veće investicije u ovu oblast. Na bazi ovih projekata će se pokazati dobri rezultati i koristi koje oni koji investiraju u energetsku efikasnost mogu imati. To će opredijeliti i neke buduće projekte Fonda i institucija Srpske u smislu investiranja u ovu oblast.

Najviše iskustva i sredstava se crpi iz fondova EU, ali nedavno ste potražili savjete i iskustva iz Rusije, šta se može očekivati od te saradnje?
– Republika Srpska ima saradnju sa Nižnjenovgorodskom oblasti u Rusiji. Na temelju te saradnje postoje aktivnosti između Fonda i Privredne komore Nižnjenovgorodske oblasti. Mi smo prilikom posjete na njihov poziv razgovarali o tehnologijama koje oni koriste tokom prerade i zbrinjavanja komunalnog i posebnih kategorija otpada, te opasnog otpada. Govorili smo o mogućnostima prenosa tih tehnologija, kao i eventualnih investicija u RS u te tehnologije. Planirano je da delegacije iz RS sastavljene od predstavnika preduzeća koja se bavi ovom oblasti posjeti Nižnji Novgorod, da bi se povezali sa kompanijama koje se time bave tamo. Očekuju nas značajne aktivnosti, a na osnovu prihoda od naknada na ime posebnih kategorija otpada, postojaće sredstva koja će podržati investicije u oblasti upravljanja otpadom.

Kakva je trenutna pozicija Srpske kad govorimo o energetskoj efikasnosti i očuvanju prirode?
– Možemo reći da smo mali zagađivač kada su u pitanju ukupne emisije, jer nemamo razvijenu tešku industriju. Sa te strane naš uticaj nije veliki, ali obaveze postoje i definisane su međunarodnim sporazumima koji su potpisani. Mi jesmo zemlja koja ima dominantnu proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva i očekujemo razumijevanje energetske zajednice i evropskih institucija, da ne možemo na lak i brz način zamijenimo tu proizvodnju. Sigurno da će investicije koje se sprovode značajno poboljšati omjer proizvedene struje iz obnovljivih izvora, a u ovom trenutku su potpisane koncesije na oko 1000 MW kapaciteta za proizvodnju struje iz sunca i vjetra. Iz toga je vidljivo da provodimo aktivnosti kako bi dostigli ono na šta nas obavezuju sporazumi sa Evropskom energetskom zajednicom. U okviru ostalih obaveza mi sva sredstva koja prikupimo usmjeravamo u energetsku efikasnost, koordinišući te projekte sa našim međunarodnim partnerima, kako bi postigli što bolje efekte i privukli što više sredstava.