ALEKSANDAR BRANKOVIĆ: Samit dobre energije u Trebinju

Trebinje će i ove godine biti domaćin vodećih energetskih kompanija i visokih zvanica iz energetskih i finansijskih institucija zemalja regije, te donosioci važnih političkih odluka. Prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije  neminovno nameće nove zahtjeve za ubrzanim razvojem samog sistema. Misija SET-a i jeste da u skladu sa zelenom agendom trasira energetski put regiona

piše SLAVIŠA MIRKOVIĆ      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Kada je početkom 2020. godine pripreman prvi Samit energetike u Trebinju, ni najveći optimisti nisu mogli vjerovati da će ovaj događaj za samo nekoliko godina postati jedan od najvažnijih energetskih skupova Zapadnog Balkana. Na prethodna četiri, organizatori SET-a uspjeli su da prepoznaju smjernice koje bi mogle odrediti energetski put regiona, u smislu izrade strateških dokumenata, približavanja evropskim politikama, definisanju zajedničkih projekata i ciljeva koji će zemljama iz regiona omogućiti da se pridruže evropskim i svjetskim trendovima tranzicije. SET je napravio važan iskorak ka energetskoj budućnosti koja neminovno nameće strukturne i funkcionalne promjene. Osnovna misija da se postigne bolja povezanost privrede, politike i nauke dala je rezultate ne samo u Republici Srpskoj i BiH, nego i u cijelom regionu, iz kojeg u Trebinje dolaze najeminentniji stručnjaci, eksperti iz svojih oblasti i, što je veoma važno, donosioci odluka. Sa Aleksandrom Brankovićem, direktorom preduzeća „SET“ d.o.o. Trebinje, koje je zajedno sa Elektroprivredom Republike Srpske organizator ovog skupa, razgovaramo o njegovom značaju, regionalnim izazovima u svijetu energetike, zaključcima i njihovoj realizaciji, potezima neophodnim za bržu integraciju u evropske energetske tokove…
– Tačno je da je ove godine peti i prvi jubilarni Samit energetike u Trebinju. Ako poredimo prvi 2020. godine i četvrti 2023. godine, onda sa sigurnošću možemo reći da će se ove godine okupiti najveći broj učesnika i najveći broj kompanija učesnika poslovnih susreta. Samit energetike u Trebinju za ovih pet godina izrastao je u jednu od najvećih poslovnih konferencija u Evropi i drago nam je, kao organizatorima i idejnim tvorcima ovog događaja, što se on nalazi u kalendarima najvećih evropskih kompanija u oblasti energetike koje nam dolaze. Tako će i ove godine skup obilježiti kvalitetne panel diskusije, učešće najstručnijih regionalnih imena u oblasti energetike dok će vizuelno-scenski efekti na velikim displejima kojim „preuredimo“ salu Kulturnog centra u Trebinju biti na vrhunskom tehničkom i organizacionom nivou.

Po čemu će se ovogodišnji samit razlikovati od dosadašnjih?
– Jasno je da pratimo trendove u oblasti energetike i da svake godine naš programski odbor ulaže napore da se na Samitu govori o najaktuelnijim temama iz oblasti energetike u regionu. Ovogodišnji Samit će imati manji broj panel diskusija koje održavamo, jer smo fokus Samita prilagodili zahtjevima samih učesnika, a to je da fokus Samita bude na direktnim razgovorima i poslovnim sastancima učesnika kojih ove godine očekujemo preko hiljadu.

Koje teme će biti biti dominantne u agendi petog SET-a?
– Programski odbor SET-a, koji je na pripremi agende Samita radio od septembra 2023. godine, odlučio je da teme budu vezane za regionalnu povezanost elektroprivrednih preduzeća, upravljanje elektroenergetskim prenosnim mrežama, trgovanje električnom energijom, razvoj sektora gasa u regionu, upravljanje postojećim proizvodnim kapacitetima i upravljanje vlastitim solarnim elektranama. Pored panel diskusija tu su i tri razgovora, jedan na jedan, koji se bave realizacijom projekata OIE velikog kapaciteta, cyber sigurnosti u energetici i obračunu PDV za prosumere. Moderatori panel diskusija su uvaženi profesori i stručnjaci Nikola Rajaković, Nikola Bitrak, Dejan Stojčevski, Petar Mitrović, Milovan Bajić, Marin Marinković i Željko Marković.

Ako poredimo prvi SET iz 2020. i onaj od prošle godine, onda sa sigurnošću možemo reći da će se ove godine okupiti najveći broj učesnika

Kako biste u kratkim crtama, na osnovu onoga što se čulo na dosadašnjim skupovima u Trebinju, definisali najveće regionalne izazove u oblasti energetike u periodu koji slijedi?
– Posljednjih godina u fokusu cijelog regiona je tranzicija energetskog sektora, provođenje zelene agende i poštovanje i provođenje Sofijske dekleracije. Za zemlje Balkana najveći izazov jeste konačan prestanak upotrebe fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, zelenom agendom definisano je da je to 2050. godina ali do tog perioda i konačnog prestanka korištenja uglja predstoji dug period tranzicije i gradnje kapaciteta OIE. Ako posmatramo kraći vremenski period, uvođenje takse CBAM za zemlje Zapadnog Balkana 2026. godine će biti veliki izazov, te da će sigurno na narednim samitima biti govora o tome kako iskoristiti novac od taksi i kako će ih zemlje Zapadnog Balkana koristiti u ulaganja za gradnju novih kapaciteta OIE.

Koliko je Samit energetike „SET“ doprinio da se Trebinje tako visoko pozicionira na energetskoj mapi jugoistočne Evrope?
– Trebinje je uvijek bilo visoko pozicionirano na energetskoj mapi u regionu. Tome su doprinijeli veliki kapaciteti i veliki hidropotencijal rijeke Trebišnjice, a Samit energetike je od uspostavljanja radio na promociji projekata u cijelom regionu. Razumljivo, sa najvećim fokusom na Trebinje, Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. Trebinje je energetski biser Hercegovine ali i turistički. Pored toga što je Samit energetike medijski popravio imidž Trebinja i Elektroprivrede Republike Srpske konstantno doprinosi razvoju kongresnog turizma u ovom gradu. Taj potencijal Trebinja smo kroz organizaciju Samita prenijeli na region i drago nam je da su danas Trebinje i Samit energetike, velikim slovima upisani na energetskoj mapi Evrope.

Može li se reći da je SET, na četiri dosadašnja skupa, uspio da poveže politiku, privredu i nauku u regionu, te da definiše zajedničke vizije, ciljeve i projekte?
– To i jeste naša misija. Energija je za sve okupljene učesnike pitanje svih pitanja, a težište smo stavili na energetsku budućnost i energetsku povezanost i sigurnost zemalja Zapadnog Balkana, procese tranzicije, odnosno napuštanje proizvodnje energije iz fosilnih goriva, te izgradnju i jačanje kapaciteta baziranih na obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti. Ovo je važno, kako za sve elektroprivredne kompanije u regionu, tako i za sve naše građane.

Na koji način region, uvažavajući njegove specifičnosti, može postati konkurentniji prema evropskom energetskom tržištu?
– Potencijali regiona u oblasti proizvodnje električne energije su veliki pogotovo u BiH, zemlji koja ima tretman zemlje bogate ugljem ali i velikim potencijalima u oblasti sunca, vjetra i vode. Ukoliko na pravi način balansiramo proizvodnju iz svih ovih potencijala, cijeli region može postati veliki izvoznik električne energije što će u mnogome poboljšati privredna kretanja u zemljama Balkana. Energetika je grana privrede kojom zemlje Zapadnog Balkana mogu parirati u razvoju ostalim zemljama Evropske unije i sigurno je da će u narednim godinama tranzicionog perioda biti mjesto pokretanja velikih investicionih ciklusa u ovoj oblasti koje će provoditi sve elektroprivrede u regionu, kako bi poboljšale svoj energetski miks ali i obezbijedili energiju za izvoz i popravljanje svojih bilansa poslovanja.

Pratimo trendove u oblasti energetike i svake godine naš programski odbor ulaže napore da se na Samitu govori o najaktuelnijim temama iz oblasti energetike u regionu

Na marginama prethodnih skupova kreiran je veliki broj razgovora o obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti, smanjenju emisije CO2… Znate li u kojoj mjeri su oni urodili plodom?
– Svaka konferencija koja okuplja visoke zvaničnike i najveće regionalne igrače u oblasti energetike doprinose međusobnim sastancima i razgovorima o gradnji novih kapaciteta u oblasti OIE i sigurno je da, ako posmatramo broj i količine pokrenutih i završenih projekata, možemo reći da je Samit energetike u Trebinju od 2020. godine bio pravo mjesto za pokretanje i promovisanje realizovanih projekata u ovoj oblasti. Sam broj prisutnih na Samitu i povećanje broja učesnika iz godine u godinu govori da su ovi razgovori i zajednička okupljanja u Trebinju urodili plodom i da je Samit bio mjesto dogovora o pokretanju mnogih projekata u oblasti OIE.

Koliko aktivnosti SET-a doprinose dovođenju novih investitora i ulaganju u gradnju novih energetskih objekata?
– Već sam naglasio da Samit energetike u Trebinju, kao jedinstvena naučno poslovna konferencija, značajno doprinosi dovođenju novih investitora u region i naročito je okrenuta kroz panel diskusije promovisanju svih aktivnih projekata u oblasti OIE u regionu.

Postoji li strategija i podrška donosilaca odluka da promovišu sopstvene kadrove, kako bi se zaustavio odlazak mladih i omogućilo vraćanje stručnjaka koji su otišli u inostranstvo?
– Teško je odgovoriti na ovo pitanje. Region Zapadnog Balkana je poznat po kadrovima u oblasti elektro i mašinske struke, ali isto tako je teško predvidjeti njihove migracije i eventualni odlazak u inostranstvo u neke od respektabilnih kompanija. Moram istaći da je naš generalni sponzor Elnos Grupa Banja Luka jedan od najvećih ulagača u znanje i da godišnje ima desetine stipendista na fakultetima u regionu, koji po okončanju studija imaju mogućnost zaposlenja u toj kompaniji. Naravno da u regionu postoji niz ovakvih grupacija koje na ovaj način obezbjeđuju neophodni kadar za razvoj preduzeća. Pored privatnih kompanija, naravno, i sve Vlade država regiona obezbjeđuju stipendije za najbolje studente i na taj način pomažu privredu da imaju adekvatan broj kvalitetnih kadrova koji treba da budu stub razvoja javnih preduzeća i privatnih kompanija. Danas je takvo vrijeme da su svakom mladom i obrazovanom čovjeku dostupna sva otvorena radna mjesta u cijeloj Evropi pa i šire i kako je za kadrovima tehničkih fakulteta veliki deficit u Evropi njihov odlazak i privatnu odluku gdje će živjeti i raditi teško je spriječiti bilo kojom strategijom, koliko god ona bila dobra.

Koje su sve zaključke iznjedrili dosadašnji skupovi u Trebinju?
– Zaključke Samita predlažu moderatori panel diskusija koje kasnije usvaja Programski odbor i šalje ih nadležnim institucijama kao prijedlog za poboljšanje trenutne situacije. Najznačajniji zaključci su se odnosili na regionalnu povezanost u oblasti elektroenergetskih mrežnih kapaciteta i povećanju mogućnosti priključenja novih kapaciteta u oblasti OIE. Takođe, doneseni su značajni zaključci u oblasti trgovanja električnom energijom u regionu, uvezivanja i umrežavanja regionalnih berzi ali i uspostavljanja berze električne energije u BiH. Naravno, bilo je bitnih zaključaka i na ostale teme koje su obrađivane na SET-u. Oni za donosioce odluka nisu obavezujući, niti mogu biti, ali su dobar pravac u kome treba da se vode energetske politike u regionu.

Ovogodišnji Samit će imati manji broj panel diskusija koje održavamo, jer smo fokus Samita prilagodili zahtjevima učesnika – na direktne razgovore i poslovne sastanke učesnika kojih ove godine očekujemo preko hiljadu

Imate li uvid u realizaciju donesenih zaključaka?
– Direktan uvid nemamo ali prateći situaciju i posmatrajući brzinu razvoja projekata u oblasti OIE, vidimo da se veliki broj donesenih zaključaka provodi i da oni doprinose daljnjem razvoju projekata.

Koji su, po vašem mišljenju, strateški dokumenti potrebni državama regiona?
– Potrebni su svi dokumenti i zakoni koji će raditi na ostvarivanju Zelene agende i provođenju uputa i preporuka iz usvojene Sofijske dekleracije. Svi ovi zakoni će doprinijeti bržoj i pravednijoj energetskoj tranziciji Zapadnog Balkana koja će odmaknuti zemlje regiona od proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva i značajnom povećanju proizvodnje iz OIE.

Kako ocjenjujete poziciju Elektroprivrede Republike Srpske u odnosu na ostale elektroprivrede iz susjednih zemalja?
– Dobra, i možemo reći da joj svi u regionu zavide na rezultatima koje ostvaruje u zadnjih pet godina. Elektroprivreda Republike Srpske je jedina od tri Elektroprivrede u BiH koja je izvršila reorganizaciju u holdingu, uspostavila direkciju za javno snabdijevanje i formirala operatore distributivnog sistema ODS. Na taj način omogućila je da svi registrovani proizvođači električne energije mogu biti i snabdjevači konzumenta u RS. MH ERS svake godine bilježi odlične poslovne rezultate na polju izvoza električne energije što joj donosi značajnu dobit a samim tim i mogućnost ulaganja u nove projekte OIE kojih je trenutno šest u fazi realizacije. ERS je motor privrednog razvoja Republike Srpske i svojim niskim cijenama za energiju za stanovništvo i privredu podstiče njen društveni i privredni razvoj.

Kakva je podrška prosumerima i tretman malih proizvođača priključenih na distributivnu mrežu?
– Jedan od značajnijih projekata Elektroprivrede Republike Srpske je podrška i uspostavljanje prvih prosumera u Republici Srpskoj, kroz pilot projekat ugradnje solarnih elektrana za prvih 10 korisnika. Raspisan je i javni poziv za sva domaćinstva u Republici Srpskoj da se prijave i da budu korisnici povoljnih uslova koje daje MH ERS da se na krovove svih domaćinstava ugrade solarne elektrane za vlastitu upotrebu. Trenutno realizaciju ovog projekta koči sistem naplate PDV za prosumere koji je potrebno izmijeniti u dijelu koji će omogućiti veću isplativost u ovom projektu i za stanovništvo, ali i za Elektroprivredu kao ulagača. O ovoj temi i načinu rješavanja problema sa obračunom PDV-a za prosumere će biti govora na ovogodišnjem SET-u i sigurno je da ćemo diskusijom po ovom pitanju doprinijeti rješavanju ovog problema.

Iako će se u Evropi od 2030. godine plaćati takse za automobile na dizel i benzin, u regionu gotovo da nema punjača za električne automobile?
– Rekao bih da BiH zaista kasni po tom pitanju, ali i da ostale zemlje regiona već ulažu u infrastrukturu za punjenje električnih vozila. Mi ćemo se vjerovatno probuditi nekad 2029. godine. Kao i svaka tranzicija i ta će biti bolna po nas u zemlji jer mi sa automobilima nismo mnogo odmakli od Euro 3 standarda, a već će nas stići potpuna elektrifikacija automobila. Jedina olakšavajuća činjenica je da punjači manjeg kapaciteta ili kućni punjači do 22 kw snage postaju sve jeftiniji tako da su danas cijenom pristupačni skoro svakom čovjeku da ga može kupiti i instalirati u vlastitoj garaži. Elektromobilnost je tema kojoj se moramo mnogo posvetiti u skorijoj budućnosti.

Pored panel diskusija tu su i tri razgovora jedan na jedan, koji se bave realizacijom projekata OIE velikog kapaciteta, cyber sigurnosti u energetici i obračunu PDV za prosumere

Koje su reforme potrebne da se zaštiti životna sredina i da se pomogne potrošačima za povećanje energetske efikasnosti?
– Nisu nam potrebne reforme već nam je potrebno da BiH što prije dobije status kandidata za ulazak u EU i mogućnost korištenja EU fondova za unapređenje energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.

Koliko je medijsko interesovanje za ovogodišnji Samit energetike u Trebinju?
– Bez imalo veličanja, ogromno! I ove godine očekujemo da direktno sa SET-a o zaključcima i diskusijama izvještava preko 20 novinskih agencija, što je uistinu veliki broj. U danima SET-a energetski medijski centar regiona je Trebinje i sigurno da ćemo i ove godine imati veliku medijsku zastupljenost u cijelom regionu.

Koliko traju pripreme za ovako impozantan skup?
– Možemo odmah reći godinu dana. U suštini, čim se završi ovogodišnji SET, počinju pripreme za naredni. Prvo se analizira rezultat prethodnog, pa se pravi plan za naredni. Već krajem sezone godišnjih odmora, Programski odbor počinje sa radom i tako u krug uvijek ide organizacija. Kako nam godine odmiču iskustva u organizaciji su sve veća, što nam olakšava neke organizacione stvari koje se ponavljaju iz godine u godinu. Danas, kada je peti Samit energetike pred mojim timom, mogu da kažem da su pripreme u zadnjoj organizacionoj fazi i da će ovogodišnji skup nadmašiti sve dosadašnje i da će učesnici sa zadovoljstvom pronijeti glas o SET-u, kao najorganizovanijem i najveći događajem ove vrste u regionu.

ZBORNIK RADOVA
Da li ste razmišljali da stručne diskusije panelista objedinite u nekom zborniku radova ili časopisu?
– Naravno. Od ove godine imamo uspostavljen naučni odbor SET-a kojim predsjedava naš uvaženi prof. dr. Nikola Rajaković i čija je obaveza za odaberu stručne radove koje ćemo predstaviti na narednom SET-u i objaviti u zborniku radova SET 2025. Iste radove ćemo objaviti u časopisu Thermal Science. Što se tiče objava sa stručnih diskusija od prvog SET-a imamo uspostavljen redakcijski odbor koji prate svaku panel diskusiju i kratki rezime i diskusije pretočene u tekst objavljuje u časopisu ERS. Tako će biti i u narednim godinama.