Francuska emitovala svoje prve “zelene” obveznice
Francuska je danas emitovala prve “zelene obveznice”, sa rokom dospijeća 22 godine, za rekordnih 7 milijardi eura, a prihodi od današnje prodaje obveznica koristiće se za finansiranje obnovljive energije i projekata energetske efikasnosti.
Nominalna kamata na obveznicu iznosi 1,75 odsto i uporediva je s kamatnom stopom konvencionalnih dužničkih hartija od vrijednosti sa odgovarajućim rokom dospijeća.
Emisija je bila rezervisana za institucionalne investitore poput banaka i penzionih fondova, a ukupna je potražnja bila veća od 23 milijarde eura.
Inicijativu je u aprilu 2016. godine najavio predsjednik Francois Hollande, glavni zagovornik vodeće uloge Francuske u energetskoj tranziciji.
Poljska je bila prva država koja je izašla na tržište “zelenih” obveznica, sa skromnih 750 milona eura u decembru prošle godine. Takve su obveznice ranije izdavale samo kompanije i finansijske institucije poput Svjetske banke, napominje novinska agencija AFP.
U saopštenju AFT-a se navodi da je Francuska je prva država koja je izdala referentnu državnu ‘zelenu’ obveznicu i time je potvrdila svoju ulogu pokretačke snage u procesu realizacije ciljeva Pariškog sporazuma o klimi iz decembra 2015. godine.
Tržište “zelenih obveznica” datira od 2007, kada su institucije poput Evropske investicione banke i Svjetske banke emitovale obveznice za finansiranje, pored ostalog, obnovljive energije i projekata energetske efikasnosti.
Kasnije su na tržište izašle kompanije poput EDF, Er likid (Air Liquide), Endži (Engie) i Šnajder elektrik (Schneider Electric) sa ciljem da finansiraju svoju energetsku tranziciju i diversifikuju investitore. Priključile su se i lokalne vlasti i nekoliko francuskih regiona emitovalo je “zelene obveznice” za finansiranje projekata javnog prevoza i unapređenje energetske efikasnosti.
Prema podacima francuske vlade, globalno tržište “zelenih obveznica” naraslo je sa samo 13 milijardi dolara u 2013. na 48 milijardi u 2015. i procjenjuje se da je u 2016. dostiglo 100 milijardi.
Veliki rast tržišta “zelenih obveznica” nije skrenuo pažnju sa nedovoljne transparentnosti mnogih projekata koji je njima trebalo da budu finansirani.
