Cijene nafte pale više od 8 odsto za nedjelju dana
Cijene nafte na međunarodnim tržištima su u proteklih pet trgovačkih dana zabilježile najveći nedjeljni pad od 29.novembra prošle godine
Barel “brent” nafte koja je međunarodni reper, u petak uveče je koštao 51,37 dolara, što predstavlja pad cijene za 8,1% u odnosu na kraj prethodne nedjelje, dok je američka WTI nafta za nedjelju dana pojeftinila 9,1 odsto, na 48,49 dolara po barelu.
Pad cijena nafte direktna je posljedica velikih zaliha u Sjedinjenim Državama, koje su prošle nedjelje dostigle rekordnih 528,4 miliona barela, a skoro svakodnevno se povećava i broj novih bušotina. U petak je objavljeno da je broj novih bušotina u SAD sedmici koja se završila 10 marta porastao za 8, na 617, najviše od septembra 2015. godine.
Dodatni pritisak na cijene bila je izjava Harolda Hamma, izvršnog direktora jednog od najvećih američkih proizvođača “Continental Resources”, koji je rekao da domaća (američka) proizvodnja raste takvom brzinom, da bi uskoro mogla “ubiti” tržište.
S druge strane zemlje OPEC-a i 11 drugih velikih proizvođača izvan kartela, uključujući Rusiju, smanjili su proizvodnju nafte za dva miliona barela dnevno.
Mišljenja analitičara po pitanju daljnjeg kretanja cijena nafte na tržištima su podijeljenja. Dok jedni smatraju da će cijene pasti na 45 dolara po barelu, drugi predviđaju oporavak cijena i nastavak rasta u narednim godinama.
Postoji više razloga koji podržavaju oporavak cijena, uključujući previranja u Libiji, zbog kojih je posljednjih dana obustavljena isporuka sa nekoliko naftnih terminala. Politički rizici postoje i u mnogim drugim zemljama velikim proizvođačima nafte, poput Iraka i Venecuele.
Pored toga, na rast cijene nafte u narednim godinama, uz rast tražnje, uticače djelimično i pad investicija u nova naftna polja zbog krize u protekle dvije i po godine.
