Period jeftinih kredita u Evropi se polako, ali sigurno završava
U četvrtak se održava važan sastanak čelnih ljudi Evropske centralne banke, koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za sve one koji imaju kredite uz promjenljivukamatnu stopu, ali i za one koji štede u američkim dolarima, švajcarskim francima i ostalim valutama koje nisu vezane za euro.
Na sastanku će biti odlučeno kako treba završiti program ubrizgavanja enormnih količina novca u evropski finansijski sistem, koji ECB sprovodi posljednjih nekoliko godina. Novostvoreni novac je korišćen za kupovinu državnih obveznica, na osnovu čega im je cijena rasla, a kada cijene obveznica rastu, kamatne stope padaju. Upravo to je i bio cilj. Naime, pri niskim kamatnim stopama, pojedinci i kompanije su spremniji na zaduživanje i ulaganje pozajmljenog novca u nekretnine, širenje poslovanja i slično, što je dobro za cjelokupni ekonomski rast.
Sad se već sa sigurnošću može reći da je plan ECB-a uspio. BDP svih evropskih ekonomija posljednjih godina počeo je da raste, a stopa nezaposlenosti postepeno pada, što znači da je Evropa definitivno izašla iz finansijske krize koja je započela još davne 2008.
Ipak, rekordno niske kamatne stope mogu imati i negativne posljedice, kao što je visoka inflacija, koja nije poželjna. Tokom ove godine je došlo do rasta stope inflacije na cijelom kontinentu, pa su više puta službenici ECB-a najavili da je došlo vreme za početak zatezanja monetarne politike. Predsjednik Vijeća guvernera Banke je u svom posljednjem obraćanju javnosti najavio da će ovog četvrtka iznijeti plan za smanjivanje iznosa koji se ubrizgava u sistem, a koji trenutno iznosi 60 milijardi eura mjesečno.
Na osnovu same ove najave završetka QE programa, kamatne stope su već blago porasle, a kada QE program u potpunosti bude završen, ECB će početi sa podizanjem referentne kamatne stope, pri čemu će i sve komercijalne banke automatski dizati kamatne stope svojim klijentima.
Što će biti s kursom eura?
Analitičari Admiral Markets-a smatraju da će zbog početka zatezanja monetarne politike, euro jačati u odnosu na većinu najtrgovanijih svjetskih valuta. Naime, kako bude rastao prinos na štednju i držanje kapitala u evropskim obveznicama, tako će rasti interes za prebacivanje kapitala iz drugih valuta u euro, pri čemu je jačanje eura vrlo izgledno. U roku od nekoliko godina, euro bi u odnosu na američki dolar i švajcarski franak mogao ojačati možda čak i više od 10%.
Ukoliko Mario Dragi u četvrtak najavi relativno brzi završetak QE programa, euro bi odmah mogao početi da jača, a ukoliko dođe do produžetka trajanja programa od npr. 6 ili 9 mjeseci, euro bi mogao privremeno oslabiti.
