Bloomberg: Evropa se mora suočiti s problemom loših kredita
Finansijski regulatori u Evropskoj uniji se bore na nekoliko frontova s problemima u svojim bankarskim sistemima
Napravili su određeni napredak, ali postoji obrazac: prijedlozi ne daju očekivani rezultat. Planovi za šemu osiguranja depozita širom EU-su pali u vodu. Sistem za rješavanje posrnulih banaka je nedovoljno finansiran. A sada se pojavila kontroverza sa novim pravilima za spašavanje loših kredita – pravila koja, uprkos žalbama, još uvijek nisu tako hrabra kakva bi morala biti.
Evropska centralna banka želi da zajmodavci prepoznaju kredite s lošim imovinom ranije i preduzmu odgovarajuće mjere protiv njih. To bi bilo dobro, jer bi banke finansijski bile jače kada se dogodi sljedeća kriza. Međutim, kako se ističe, nova pravila neće se primjenjivati samo na nove loše kredite, nego i na one koji su već u bilansima banaka. Zahvaljujući padu, postojeća zaliha iznosi gotovo trilionu eura – i ubrzanjem evropskog oporavka, ovo mora biti riješeno.
Prijedlog bi dopustio ECB-ovim supervizorima da zahtijevaju da vremenom banka izdvoji 100 posto vrijednosti kredita koji će u budućnosti biti loši. Plan je dio globalnog pomaka prema pravodremenom prepoznavanju gubitaka. Do sada je Evropa zaostajala iza SAD-a u tom pogledu: američke banke prepoznale su svoje gubitke agresivnije.
Banke i političari kritikovali su prijedlog, rekavši kako će krediti biti skuplji. Oni imaju svoj rezon: neke kompanije možda treba da plate više za svoje kredite. I pored toga, ima smisla da ECB djeluje sada. Slično kao i američki suparnici, evropski zajmodavci učinili su neadekvatnim odredbe protiv loših kredita prije nego što je finansijska kriza nastupila. S oporavkom koji je čvrsto u toku, vrijeme je da se učini da banke ne budu ponovo uhvaćene nespremne.
Problem nije u tome da su pravila previše teška, nego suprotno: Evropa se takođe mora nositi s postojećim zalihama loših kredita. To je i prijetnja finansijskoj stabilnosti i prepreka rastu, budući da apsorbuje kapital koji bi mogao podržati nova ulaganja.
Ono što su trebale da urade ranije, evropske banke sada ubrzavaju svoje raspolaganje lošim kreditima. Kako se oporavak razvija, moći će da dobiju veću cijenu, što će im pomoći. No, mnogi mali zajmodavci, posebno, još uvijek se nerado suočavaju sa svojim gubicima. To bi otkrilo rupu u njihovim bilansima koje investitori možda neće voljno napuniti novim kapitalom. Odgovor je konsolidacija – jače banke koje preuzimaju slabije suparnike, s kreditorima koji ne mogu pronaći kupca.
