Njemačke štedionice pod lupom evropskih nadzornika
Sa 50 miliona klijenata, njemački Sparkassen sa 377 opštinskih štedionica, te krizi skloniji Landesbanken, dominantna su snaga u bankarskom sistemu zemlje, kontrolišući četvrtinu bankarske imovine. Depoziti Sparkassena ukupno iznose 742 milijarde eura.
Iako je većina njemačkog Sparkassena premala pojedinačno da bi mogla biti među bankama koje nadgleda ECB, centralna banka je odgovorna za provjeru jesu li nacionalni sistemi osiguranja depozita dovoljno robusni i postoje li jednaki uslovi širom bloka, piše Indikator.ba.
Nadzornici su dugo zabrinuti zbog nedostatka jasnoće oko toga ko je odgovoran za preduzimanje podrške banci iz javnog sektora u Njemačkoj kada on naiđe na poteškoće.
Ako regulatori na kraju izgube povjerenje u Sparkassenov program zaštite, mogli bi im oduzeti jednu od najvažnijih institucionalnih privilegija.
Iako je svaki Sparkasse pravno nezavisan subjekt, cijela grupa se u jednom važnom aspektu i dalje tretira kao integrisana, državna banka. Svaka Sparkasse ne mora kapital staviti na stranu za kredite ostalim članovima grupe. – Ova privilegija je važna konkurentska prednost za Sparkassen sektor.
Ovo pitanje takođe ima i širu političku osjetljivost jer Sparkassen je dugo lobirao kod njemačke vlade protiv prijedloga za sveukupnu shemu osiguranja depozita, za koju se plaše da će zamijeniti vlastiti sistem potpore.
Od 1970-ih, Sparkassen je vodio “institucionalni sistem zaštite” koji je osmišljen kako bi spriječio kolaps zajmodavaca pojedničano, a ne samo da bi garantovao depozite klijenata u slučaju propasti Sparkassea.
Ostale zemlje koje imaju slične sheme institucionalne zaštite između grupa zadruga i štedionica uključuju Španiju i Austriju.
Njemački sistem je visoko fragmentiran jer se sastoji od 13 različitih regionalnih fondova. Šta više, shema zaštite ne djeluje automatski u slučaju da jedan član dođe u probleme. Umjesto toga, spašava se samo ako kvalifikovana većina ostalih članova pristane na to.
U pismu Helmutu Schleweisu, predsjedniku Njemačkog udruženja štednih banaka (DSGV), ECB i BaFin ukazali su na nedostatke u sistemu osiguranja depozita.
Regulatori pozivaju na značajne promjene poput stvaranja dodatnog fonda za spašavanje od 0,8 odsto centi od depozita koje Sparkassen gradi do 2024. godine.
Regulatori su zabrinuti da shema institucionalne zaštite kojom upravlja Sparkassen nije pravilno testirana kako bi se osiguralo da ima dovoljno novca za rješavanje krize.
DSGV je odbacio regulatorne zahtjeve. “Tokom posljednjih 50 godina, niti jedan klijent nije izgubio depozite ili ih im je bilo potrebno nadoknaditi”, navodi se u saopštenju udruženja, te dodaje da su uvjereni da bi mogli uvjeriti regulatore u svoje stajalište.
