5 vještina budućnosti koje moramo naučiti

Evo nekih od njih:

Podaci, podaci, podaci

Vještina koju stručnjaci najčešće pominju je analiza, interpretacija i korišćenje podataka.

Džejk Švarc, generalni direktor kompanije General Assembly, obrazovne kompanije koja nudi časove kodiranja, dizajna, nauke o podacima i poslovanju, kaže da bi vještina broj jedan bila rad na “podacima, podacima i podacima”.

„Izlazeći iz ove pandemije nema sumnje da će svijet da postane privrženiji podacima”, kaže on napominjujući da je širok spektar preduzeća bio primoran da preispita način kako da proda proizvode ili usluge bez fizičkog kontakta – i sada koriste podatke za donošenje još važnijih poslovnih odluk anego ranije.

Prema LinkedIn-u, savladavanje nauke o podacima jedna je od najtraženijih vještina u oglasima za posao.

Komunikacija

Mnogi stručnjaci su naglasili da će nakon epidmije biti potrebne kako teške tehničke vještine, tako i one meke.

Na primjer, Alisa Mervin, potpredsjednica LinkedIn Sales Solution, kaže da što više stručnjaka za prodaju radi prvenstveno onlajn bez direktnog kontakta licem u lice, sve će im biti potrebnije jače vještine slušanja i empatije.

„Aktivno slušanje, rješavanje problema, kritičko razmišljanje i izgradnja odnosa su vrhunske vještine i atributi koji su danas potrebni za obavljanje prodaje”, kaže Mervin.

Vivek Ravisankar, izvršni direktor HackerRank, tehničke platforme za regrutaciju, slaže se da će meke vještine postati važnije u godinama koje slijede.

„Sa manje ljudske interakcije u fizičkom svijetu, mogućnost jasnije komunikacije jednih sa drugima na biće svijet traženija. Većina naše komunikacije odvijaće se putem videokonferencija, telefonskog ili pismenog komuniciranja, tako da ljudi moraju da počnu da obnavljaju svoje vještine u tim oblastima kako bi bili efikasniji”, kaže Ravisankar.

Kreativnost

Cecile Alper-Leruk, potpredsednica proizvoda i inovacija za Ultimate Softvare, kompaniju koja razvija softver za upravljanje ljudskim kapitalom, dodaje da će prilagodljivost i kreativnost – koja se često smatraju softverskim veštinama – takođe biti sve važnije.

„Iako su veštine poput agilnosti i kreativnosti uvjiek cijenjene na radnom mjestu, one su sada važnije nego ikada. Prilagođavanje promenama kao što je rad kod kuće, prisustvovanje virtuelnim sastancima i usklađivanje radnog i porodičnog života su sve bitnije za održavanje produktivnosti”, kaže ona.

Kako se povećava potražnja za ovim mekim vještinama, Alper-Leruk kaže da će granica između onoga što se smatra mekom i teškom vještinom zamagliti.

„Na primjer, razgovori oko ‘mekih vještina’ obično sugerišu da su oni atributi koji omogućavaju ljudima da efikasno i skladno komuniciraju sa drugima. Ovi opisi mekih veština uvek su usredsređeni na našu sposobnost da zakoračimo u cipele naših kolega, vodimo teške razgovore i razmišljamo o našim neuspjesima. Ako je empatično ponašanje u središtu ‘mekih vještina’, to znači da one uopšte nisu ‘meke vještine’”, objašnjava ona.

Vještačka inteligencija

Mnogi stručnjaci smatraju da će epidemija koronavirusa biti okidač za ubrzanu potrebu za radnicima koji su specijalizovani za automatizovanu vještačku inteligenciju i mašinsko učenje.

Koronavirus je „izazvao ubrzanje nekih trendova rada poput automatizacije“, kaže Karen Fichuk, izvršna direktorkaagencije za zapošljavanje Rondstand North America.

Tara Chklovski, izvršna direktorka neprofitne organizacije koja se fokusira na pružanju znanja djevojčicama o preduzetništvu i tehnološkim vještinama Technovation, objašnjava da postati stručnjak za vještačku inteligenciju ujedno znači i sticanje šire slike o tehničkim i analitičkim vještinama.

„Iako svakako vještine u određenim STEM domenima poput nauke o podacima mogu da vam pomognu da uđete u priču, slažem se sa Džekom Dorsijem koji je nedavno rekao da će vještačka inteligencija da pojede početni nivo programiranja i da je budućnost vaše karijere da izađete iz okvira programiranja”, kaže ona.

„Ključ je postati neko ko može kreativno rješavati probleme iz stvarnog svijeta i boriti se protiv složenih sistemskih razmišljanja u timovima“, dodaje.

Bezbjednost na Internetu

Džimi Etheredž, genralni direktor kompanije Accenture of North America, kaže da je s obzirom na to da sve više ljudi radi od kuće, a sve više preduzeća premješta svoje poslovanje na mreže, sajber sigurnost je još jedno polje koje će biti u velikoj mjeri potraživano u narednim mjesecima i godinama.

„Nema sumnje da ćemo nastaviti da viđamo još napada sada kada sve više ljudi radi od kuće i već je došlo do velikog broja  javnih napada na Zoom”, kaže on, pominjujući talas napada na ovu aplikaciju u kojem su se hakeri nepozvani pridruživali pozivima i prikazivali neprimjerene sadržaje.

A s obzirom na to da sve više ljudi radi na daljinu, biće potreban i veliki broj zaposlenih koji bi štitili digitalnu saradnju od ovakvim napada, kaže Etheredž.

Prema istraživanju iz 2019. godine, otprilike 2,8 miliona ljudi već radi ovaj posao širom svijeta, ali bi bilo potrebno dodatnih 4 miliona obučenih radnika da bi se obezbijedila sigurnost na internetu.

Izvor: BIZlife