Njemačka centralna banka prvi put od 1979. neće isplatiti dobit
Njemačka centralna banka objavila je u sredu da prvi put od 1979. godine neće isplatiti dobit vladi zbog viših rezervacija za rizike u pandemijskoj krizi i viših troškova kamata.
Krizne mjere monetarne politike u krizi “primjetno” su uticale na bilans, navodi Bundesbank u saopštenju. U prethodnoj godini banka je isplatila 5,9 milijardi eura dobiti. Isplaćuje je redovno od uvođenja eura 1999. godine, a najviša je bila u 2001. godini, kada je premašila 11,2 milijarde eura, piše Telegram.hr.
Bundesbank je u pandemijskoj godini bila prisiljena da poveća rezervacije za rizike za 2,4 milijarde eura, na 18,8 milijardi eura.
“Viši nivo rezervacija za rizike glavni je razlog zašto Bundesbank objavljuje uravnoteženi godišnji rezultat za 2020. godinu i ne distribuira dobit prvi put od 1979. godine”, rekao je guverner Jens Vaidman na konferenciji za novinare.
Rezervacije će dodatno porasti u ovoj godini, “ponajprije zato što se rizična situacija vjerovatno neće znatnije promijeniti”, dodao je Veidman.
Problem su i niske kamatne stope
Rezultat u 2020. pritisnuli su i veći troškovi kamata, zbog povoljnih kamatnih stopa kojima osigurava finansiranje za komercijalne zajmodavce i kreditiranje. Kamatni prihodi centralne banke su pak smanjeni. Bundesbanki pripada i udio u dobiti Evropske centralne banke (ECB), ali dobiće tek nešto više od 1,6 milijardi eura, znatno manje nego u godini ranije kada su joj isplaćene 2,4 milijarde eura. ECB raspoređuje višak centralnim bankama 19 članica eurozone, a Bundesbanci pripada najveći udio, oko 26 odsto, u skladu s udjelom uplaćenog kapitala, podsjeća agencija dpa.
Iz Njemačke u posljednje vrijeme stižu zabrinjavajuće vijesti o stanju privrede. Početkom ovog nedelje objavljeno je da će stopa privrednog rasta u idućih pet godina zbog korona-krize biti umanjena za 0,6 postotnih bodova, kao i to da će zbog pandemije biti ugašeno ukupno 500 hiljada radnih mjesta.
Posebno uznemirujuće zvuči podatak da je Njemačka u 2020. godini zabilježila proračunski deficit od 4,2 odsto BDP-a.
