UniCredit preuzima najstariju banku na svijetu

Italijanska banka Monte dei Paschi di Siena osnovana je 1472. godine i do danas radi, međutim prikazala je loše rezultate na posljednjem stres testu Evropske centralne banke, a oko na nju bacila je UniCredit banka.

Naime, kako piše New York Times, prošlog mjeseca je Banca Monte dei Paschi di Siena, najstarija i dalje funkcionalna banka na svijetu, stekla je još jedno, mada ne baš laskavo priznanje – najslabiji evropski zajmodavac, prenosi Biznis.rs.

Banka je prikazala najgore rezultate u testu svog finansijskog zdravlja od strane evropskih regulatora, posljednjem mračnom poglavlju u dugogodišnjoj sagi o nesrećnim poslovnim ugovorima, finansijskim smicalicama, krivičnim djelima, pa čak i jednoj misterioznoj smrti.

Stres test od strane regulatora, koji je pokazao da će teška recesija zasigurno izbrisati kapital banke, primorao je italijansku vladu da se suoči sa neprijatnom istinom: dugovječnost Monte dei Paschi banke iz Sijene od pet i po vjekova se bliži kraju. Uz podstreke iz Rima, UniCredit, jedna od najvećih italijanskih banaka, najavila je da pregovara o kupovini Monte dei Paschi pod uslovom da Vlada Italije zadrži sve njene loše kredite.

Monte dei Paschi će vjerovatno nastaviti da živi kao robna marka u poslovnicama banaka u centralnoj Italiji, a klijenti ne bi trebalo da primijete neku razliku, barem ne u početku. Ali banka će prestati da bude samostalna cjelina i živi podsjetnik da su italijanski trgovci tokom renesanse u osnovi izmislili moderno bankarstvo.

Operacijama banke će se upravljati iz sjedišta UniCredita u Milanu, a ne iz matične kancelarije Monte dei Paschi u tvrđavi u staroj četvrti Sijene. Titula najstarije banke u funkciji time će preći u Berenberg banku, osnovanu u Hamburgu 1590. godine.

Problemi banke nepoželjna su smetnja za italijanskog premijera i bivšeg predsjednika Evropske centralne banke Dragija, koji pokušava da sprovede reforme i okonča status Italije kao stalnog ekonomskog kočničara eurozone.

Prepuštanje banke Monte dei Paschi, koja je bila uspješno nacionalizovana nakon što ju je vlada preuzela u prethodnoj krizi, „oslobodilo bi resurse, vrijeme i politički kapital za važnija pitanja“, rekao je Lorenco Kodonjo, bivši glavni ekonomista u italijanskoj centralnoj banci, koji je sada nezavisni konsultant. „Postoji snažan politički pritisak da se rješenje pronađe što je prije moguće“, tvrdi Kodonjo.

Opstanak banke već godinama je pod sumnjom. Njeni problemi počeli su 2008. godine nakon što je platila više nego što je mogla da priušti kako bi preuzela rivalsku banku i stekla treću poziciju na tadašnjem tržištu, iza banaka Intesa Sanpaolo i UniCredit, podsjeća NYT.

Tokom 2013. godine, dok je policija istraživala navode da su rukovodioci banaka skrivali rastuće gubitke od regulatora i akcionara, šef komunikacija Monte dei Paschi, David Rosi pronađen je mrtav u uličici ispod prozora svoje kancelarije, a poslije je rečeno da je počinio samoubistvo. Članovi njegove porodice, pak, bili su uvjereni da je ubijen jer je znao previše, ali policija nikada nije pronašla ubjedljive dokaze o tome.

Zbog prodaje bi 5.000 radnika moglo ostati bez posla

Većina banaka sa problemima koje ima Monte dei Paschi bila bi odavno prodata, ali za stanovnike Sijene predloženi dogovor sa UniCreditom bio bi poput odvajanja dijela njihovog identiteta. Grad će takođe pretrpeti određen ekonomski bol.

Prodaja bi mogla da dovede do čak 5.000 otpuštanja, što je trećina ukupnog broja zaposlenih, prema italijanskim novinskim izvještajima. UniCredit je odbio da komentariše navode o otpuštanjima.

Bankovni stres testovi koje je u julu objavila Evropska centralna banka otkrili su koliko je Monte dei Paschi ranjiv uprkos višestrukim dokapitalizacijama i planovima zaokreta. U slučaju ozbiljne recesije koja bi mogla da traje do 2023. godine, kapital banke bi se smanjio gotovo na nulu, pokazali su rezultati testiranja.

Banci bi bilo potrebno „znatno iznad“ 2,5 milijardi eura, ili 2,9 milijardi dolara svježeg kapitala da to preživi, istakao je pred italijanskim prlamentom ministar ekonomije Daniele Franko.