Cerar odbio ostavku ministarke i najavio nastavak privatizacije NLB

Cerar odbio ostavku ministarke i najavio nastavak privatizacije NLB

Slovenački premijer Miro Cerar potvrdio je u da mu je ministarka financija ponudila ostavku zbog mogućih komplikacija u postupku privatizacije Nove Ljubljanske banke (NLB), ali da ostavku nije prihvatio i da će se privatizacija najveće slovenačke banke u državnom vlasništvu nastaviti

Vlada i premijer Cerar zbog “strukovnih i političkih razloga” nisu prihvatili prijedlog ministarke da Slovenija potencijalnim investitorima u NLB da garanciju da ih neće pogoditi eventualni rezultat tužbi za tzv. prenesenu deviznu štednju Ljubljanske banke koji se vode pred hrvatskim sudovima, što bi moglo da smanji interes investitora ili snizi cijenu koja bi se za NLB mogla dobiti.

Ministarka je zato iz načelnih razloga ponudila ostavku za koju nije bilo razloga, pa sam je odbio, kazao je Cerar, dodavši da će se privatizacija NLB-a nastaviti i da će njegova vlada ispuniti obvezu koju je dala Evropskoj komisiji, prema kojoj se NLB treba privatizovati do kraja iduće godine, a država zadržati 25 odsto dionica.

Cerar je rekao i da mora voditi računa i o slovenskim poreskim obveznicima čijim je sredstvima banka dokapitalizovana.

Obvezu da će NLB biti privatizovan Slovenije je Evropskoj komisiji dala bivša premijerka Alenka Bratušek, a ta odluka nije bila dobro promišljena, kazao je Cerar, u vezi nekih mišljenja da banku ne bi trebalo privatizovati, jer nakon dokapitalizacije državnim sredstvima ponovo posluje s profitom.

– Mi poštujemo svoje obveze prema Briselu, ali ja uvijek ponavljam da NLB ne možemo i ne smijemo prodati ispod cijene i na način koji bi oštetio naše poreske obveznike koji su u banku investirali velika sredstva – rekao je Cerar.

Zbog bankarske krize Slovenija je 2013. bila “pred bankrotom” zbog čega su banke morale biti dokapitalizovane s 4,5 milijarde eura. Što je tada odobrila Europska komisija, ali uz obavezu da se najveća slovenačka banka privatizuje kako joj više ne bi trebala državna pomoć i kako ne bi po nekim mišljenjima i dalje bila “bankomat” politici i preduzetnicima koji su od nje zahtijevali visoke kredite za koje nisu imali garanciju u stvarnoj imovini, većinom za građevinsku industriju koja je nakon ekonomske krize poslije 2009. došla u velike teškoće.

 

Preporučujemo vam i sljedeće: