Vučić: Nećemo potonuti s Agrokorom
Srbija pojačala kontrolu deviznih plaćanja nad firmama Ivice Todorića kako bi spriječila odliv kapitala
Samo dan pošto je prezaduženi Ivica Todorić u Zagrebu svoj koncern Agrokor predao hrvatskoj državi na upravljanje, u Beogradu su se predstavnici Vlade sastali s rukovodstvom tamošnjih Agrokorovih firmi i s njihovim dobavljačima. I dok u Hrvatskoj veliki snabdjevači obustavljaju isporuke trgovinskom lancu Konzum, zbog nemogućnost da naplate potraživanja, iz Srbije stižu optimistične poruke: „Ne postoji nikakav razlog za paniku“, poručio je nakon sastanka premijer Vučić.
U okviru ovog trgovinskog lanca, čiji je Todorić takođe vlasnik, u Srbiji posluju Idea i Roda, zaposleno je oko 9.000 ljudi. Merkator u Srbiji snabdijeva više od 600 dobavljača i za sada nema problema u naplati potraživanja. U okviru Agrokora u Srbiji posluju: Frikom, Dijamant, Mg mivela, Kikindski mlin i Nova sloga. Ukupno, na Todorićevom platnom spisku je 11.000 radnika iz Srbije.
– Probleme ovdje nemamo, ali nećemo da nam se pojave – rekao je Vučić i dobavljačima poručio da nastave bez brige da isporučuju robu ovom trgovinskom lancu.
Todorić je poslovao tako što je pri uzimanju kredita za jednu firmu u okviru koncerna često, kao sredstvo obezbjeđenja, zalagao drugu firmu
S druge strane, u Srbiji određeni izazovi postoje kada je riječ o kompanijama Frikom, Dijamant, Mg mivela, Nova sloga i Kikindski mlin, koje su direktno vezane za koncern Agrokor. Jer, Srbija ne može da postavljamo upravu, nema pravo na to. Ali da kontroliše poslovanje tih kompanija svakako možemo, smatra tamošnji premijer. Čime je nagovijestio da će aktivnu ulogu u tom poslu imati Narodna banka Srbije (NBS), kao i da će se pratiti tokovi kapitala na relaciji Srbija–Hrvatska kako ne bi bilo izvlačenja novca jer sve Agrokorove firme u Srbiji dobro posluju.
– Vlada Srbije i Narodna banka pripremiće plan kojim imamo namjeru da obezbijedimo da novac iz kompanija koje su povezane u sistem Agrokor ne odlazi iz Srbije jer ne možemo svi da potonemo – rekao je Vučić.
To znači da će biti pojačana kontrola deviznih plaćanja. NBS ima te mehanizme, a to joj omogućuje Zakon o deviznom poslovanju. Riječ je o propisu koji uglavnom postoji u tranzicionim ekonomijama, a koji centralnoj banci omogućava kontrolu kapitalnih transfera prema inostranstvu. NBS, po tom propisu, ima mehanizme da zaustavi neka plaćanja prema inostranstvu za koja ne postoji osnov.
Merkatora S, koji u Srbiji posluje nezavisno od Agrokora, u vlasništvu slovenačkog Merkatora, najzdraviji je dio Agrokora. Ima kapital od 320 miliona eura, a ukupne dugove 140 miliona, što je dobar odnos duga i kapitala. Takođe, Merkator nije dio stend stil aranžmana, sporazuma koji je Todorić potpisao s bankama.
Međutim, neke od velikih kompanija u Srbiji, koje svoju robu izvoze u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku i prodaju je u Konzumovim objektima, trenutno imaju problema s naplatom. U Hrvatskoj, ukupni dugovi prema dobavljačima iznose oko dvije milijarde eura. S druge strane, dobavljači uopšte nisu dio stend stil aranžmana, a i pitanje je kako će se on primjenjivati s obzirom na to da je Todorić aktivirao Leks Agrokor, zakon o sistemski važnim kompanijama, koji državi omogućava da postavi prinudnu upravu u firmu. Bankari su taj zadatak već povjerili Antoniju Alvaresu Trećem, iz konsultantske kuće Alvares i Maršal, pa je potpuno nejasno hoće li država i povjerioci po tom pitanju uopšte sarađivati.
Ono što je olakšavajuće za firme iz Srbije (i BiH) jeste da te kompanije nisu garant za krovne kredite Agrokora. Kako pojašnjavaju u Narodnoj banci Srbije „nije moguće da privredna društva u Srbiji koja posluju u okviru koncerna Agrokor daju jemstva za obaveze svog matičnog privrednog društva, ni u Hrvatskoj, a ni domaćoj banci koja je ’Agrokoru’ odobrila kredit”.
