Azijske berze pale, dolar stabilan

Berza

Na azijskim berzama u četvrtak su cijene akcija blago pale jer je ulagače zabrinuo pad cijena nafte i nedostatak konsenzusa zvaničnika američkog Feda o kretanju inflaciji i kamatnim stopama

Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u minusu 0,5 odsto, dok su cijene akcija u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu skliznule između 0,1 i 0,3 odsto. Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u minusu 0,2 odsto.

Azijski su ulagači suzdržani zbog napetosti na korejskom poluostrvu nakon što je utorak Sjeverna Koreja ispalila balističku interkontinentalnu raketu, koja je pala u japansko more, a koja bi, procjenjuje se, mogla dostići i SAD. To je izazvalo velike kritike međunarodne zajednice, široku diplomatsku aktivnost, ali i prijetnje iz SAD-a.

Ulagači su oprezni i zbog jučerašnjeg nejasnog smijera indeksa na američkim berzama. Nasdag indeks porastao je zahvaljujući oporavku tehnološkog sektora, dok su S&P 500 i Dow Jones ostali gotovo nepromjenjeni jer je njihov rast spriječio oštar pad energetskog sektora.

Juče je prekinut višednevni uspon cijena nafte, koje su zbog jačanja dolara i straha od povećanja proizvodnje OPEC-a potonule više od 5 odsto. Jutros je na američkom tržištu cijena barela ojačala 0,4 odsto, na 45,35 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,5 odsto, na 48,05 dolara.

Uprkos ovom rastu, ulagači nisu sigurni da će se cijene zadržati na ovim nivoima jer posljednjih nedjelja cijena ′crnog zlata′ izuzetno oscilira. Iako su članice OPEC-a od početka godine smanjile proizvodnju, jaz između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje i dalje je velik jer u SAD-u proizvodnja raste.

U fokusu ulagača je i juče objavljeni zapisnik s posljednje sednice Feda, koji je pokazao da se sve više zvaničnika američke centralne banke ne slaže oko smijera inflacije, koja se kreće ispod ciljanih 2 odsto. I dok jedni drže da je slabljenje inflacije privremeno, drugi očekuju dalje popuštanje inflacijskih pritisaka, a to dovodi u pitanje planove Feda o povećanju kamatnih stopa.

Fed je od početka godine ključne kamate povećao u dva navrata za po 0,25 postotnih bodova, a neki su zvaničnici najavljivali još jedan takav potez do kraja godine. To sve više dolazi u pitanje zbog usporenog rasta ekonomije i inflacije.

A na valutnim je tržištima dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svetskih valuta, jutros gotovo nepromenjen u odnosu na jučerašnje zatvaranje, pa se kreće oko 96,29 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,2 odsto, na 113,05 jena. Evropska je valuta oslabila prema dolaru za 0,1 odsto, pa je njena cijena skliznula na 1,1335 dolara.