Kakvi lideri su nam potrebni u četvrtoj industrijskoj revoluciji?
Talas naučnih otkrića i tehnološkog napretka je promijenio mnoge aspekte rada i svakodnevnog života ljudi. Budući da smo već zakoračili u digitalno doba, neophodno je shvatiti promjene koje se danas dešavaju i prilagoditi se novom obliku i načinu poslovanja
Trenutno mnogi poslovi podrazumijevaju težak fizički rad, male plate, dug put do posla, ali i malo prostora za profesionalno napredovanje i lično ispunjenje. Da li će digitalizacija to da promijeni? Sigurno je da će digitalno doba bar stvoriti priliku da redefinišemo rad i radna mjesta. Brža povezanost učinila je da okeani i kilometri ne predstavljaju prepreku za ljude koji žele da sarađuju. Moguće je raditi odakle god želite i u koje god vrijeme, što u jednom dijelu povećava kvalitet života ljudi, koji na primjer umjesto dugog puta do posla mogu da provedu vrijeme sa porodicom. S druge strane, brze promjene sa sobom nose i određenu nesigurnost, s obzirom na to da je nužna posljedica sve većeg stepena automatizacije gubitak mnogih radnih mjesta. Prirodno je zapitati se da li su naši poslovi ugroženi.
Brža povezanost učinila je da okeani i kilometri ne predstavljaju prepreku za ljude koji žele da sarađuju
Koliko god se trudili da damo odgovore na ova pitanja, nemoguće je predvidjeti budućnost, ali ono što nam preostaje jeste da učimo iz prošlosti. Industrijska revolucija koja je započeta 1900. godine donijela je novu tehnologiju i drugačije shvatanje rada. Mašine su zamijenile mnoge vješte radnike. Međutim, istovremena je pružena velika prilika za obrazovanje, do tada nedostupna mnogim poljoprivrednim radnicima iz ruralnih područja. Razvoj nove tehnologije uzrokovao je potrebu za razvojem niza novih vještina koje su bile neophodne da bi se upravljalo u to vrijeme modernim mašinama. Mi se nalazimo u trenutku kada je neophodno prilagoditi sopstvene vještine sve većem intenzitetu koji dostiže digitalna revolucija. Ako želimo da učimo iz iskustava ljudi iz prošlosti, biznis lideri bi trebalo da definišu vještine koje će biti neophodne u budućnosti i da pomognu svojim zaposlenim da ih razviju.
Jedno je sigurno: tehnologija pospješuje razvoj ljudskih vještina i skrivenih potencijala pojedinaca, kako fizičkih, tako i intelektualnih. Možda ćemo težak rad i analitičke zadatke prepustiti mašinama i robotima. Ali isto tako je sigurno da će korišćenje digitalne tehnologije kao što je vještačka inteligencija pospješiti razvoj novih talenata i vještina kod mnogih ljudi.
Tehnologija pospješuje razvoj ljudskih vještina i skrivenih potencijala pojedinaca, kako fizičkih, tako i intelektualnih
U nekim sektorima manjak IT veština već koči digitalnu transformaciju. Upravo zbog toga mnoge vlade i preduzetnici aktivno ohrabruju mlade ljude da studiraju prirodne nauke, matematiku i inženjerstvo. Bitno je naglasiti da ne moramo svi biti softverski inženjeri, ali će u budućnosti biti potrebni radnici koji imaju želju da stalno uče i da dele znanje, sa razvijenom socijalnom inteligencijom odnosno sposobnošću da razvijaju dobre odnose sa kolegama, i unutar i izvan radnog okruženja. Podjednako je važno da radnici razumiju na koji način tehnologija mijenja društvo u cilju postizanja napretka za sve ljude.
Ako u budućnosti budu neophodni radnici sa nabrojanim vještinama, potrebno je i da se vještine lidera poklapaju sa tim. Poslodavci će morati da nauče kako da uspješno upravljaju i usmjeravaju rad zaposlenih koje ne vide pred sobom i koji ne sjede sa njima u kancelariji. Kako je rekao profesor Klaus Švab, njemački inženjer i ekonomista, osnivač i predsjedavajući Svjetskog ekonomskog foruma: Potrebni su nam lideri koji su emocionalno inteligentni i koji su u stanju da oblikuju i nagrađuju timski rad. Potrebni su nam lideri koji će da obučavaju, a ne da komanduju. To su ljudi koji su vođeni empatijom, a ne sopstvenim egom. Digitalnoj revoluciji su potrebni lideri koji će afirmisati vođstvo koje će biti određeno humanim vrijednostima.
