Cefta je klinički mrtva

Region Cefte čine: Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, BiH, Moldavija i Albanija. Prošle godine Srbija je sa Ceftom dostigla trgovinsku razmjenu od 4,2 milijarde eura, a najveći partner Srbiji je Bosna i Hercegovina, u koju izvezu robu vrijednu 1,2 milijarde eura

Da je Cefta mrtva – čulo se prvi put direktno, i to od Branka Azeskog, predsjednika Privredne komore Sjeverne Makedonije na Kopaonik biznis forumu, ocijenivši da je vrijeme za novi aranžman pod pokroviteljstvom EU, kojim bi se obezbijedili mehanizmi da se sporazum poštuje, što sada nije slučaj.
– Imamo problem između članica Cefte i nemamo mehanizam da se to prevaziđe. Treba da se rodi nešto novo, neki novi oblik organizacije i saradnje između nas, koji će eliminisati slabosti Cefte. Vlade ne mogu da vuku neodgovorne poteze i da za to ne snose određene sankcije. Na ovakav način puštamo signal Briselu da nismo spremni da međusobno sarađujemo. Pokazali smo da nismo na nivou zadatka i da nismo sposobni da se nosimo s tim, pa kako ćemo onda da uđemo u EU?!
Azeski smatra da u Briselu treba da se dogovori nova vrsta sporazuma, a države koje ga ne budu poštovale moraju da snose sankcije. Jer takav mehanizam već postoji u EU. Novi mehanizam treba da se izgradi tamo, da se potpiše i da se ljudi osjećaju odgovorno. EU bi bila garant tog procesa.
– Ovako kako mi to koristimo, u političke svrhe, rušenje je temeljnih principa Cefte. Politički kapacitet balkanskih država koje učestvuju u tome na tako je niskom nivou zajedništva i saradnje da ne garantuje uspjeh. U fazi implementacije ne možemo ništa da napravimo. Mi smo sjajni da izgradimo rješenje, da se deklarišemo da je to najbolje i kada naiđemo na prvu prepreku – odustajemo. To je naš tradicionalni mentalitet, koji mora da se mijenja.
Kad je riječ o kosovskim taksama kojima su pogođene i Srbija i Bosna i Hercegovina, vjeruje da će doći do sređivanja situacije.
A da Cefta ne funkcioniše najbolje potvrdio je i Slobodan Podrevski, vlasnik preduzeća PKB Skoplje, koji posluje sa skoro svim državama Cefte, osim Albanije, ali najviše muka u poslovanju ima u Srbiji.
– Ovdje sam otvorio firmu prije godinu i po i svaki kamion je išao na analizu, što je nama pravilo probleme. Za svaki kamion šunke traženo mi je da radim analizu na radijaciju. To je svaki put koštalo po hiljadu eura.
Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, takođe je na Kopaonik biznis forumu ocijenio da je Cefta prevaziđen sporazum. Jer treba novi sveobuhvatni sporazum u kome će biti sinhronizovani dokumenti, diplome, usluge i sve ono što čini jedan sporazum.
– Pokazalo se da je Cefta neke stvari unaprijedila. Sada ćemo ili da pređemo u neku novu fazu ili, čini mi se, da ćemo sve više ostajati u nekim ad hok barijerama i ad hok taksama.
Kao primjer neusaglašenosti Čadež je naveo različito radno vrijeme fitosanitarnih službi na graničnim prelazima, zbog čega se gubi vrijeme i dovodi do toga da roba ne može da se carini istog dana.
Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija, kaže za Politiku da je, objektivno, Cefta na infuziji i zahtijeva oporavak da bi se održala u životu. Poslije taksa od 100 odsto na srpsku robu na Kosovu i drugih vancarinskih barijera doveden u pitanje sporazum iz 2006. Srbija zbog nemogućnosti plasmana svoje robe na Kosovo dnevno gubi oko milion eura. Slično je i sa BiH.
– Na koji način da se spriječe druge zemlje da ne postavljaju neke barijere nakon ovoga što je uradila Priština? Ako Cefta ovo nije mogla da spriječi, postojanje tog sporazuma o slobodnoj trgovini je pod velikim znakom pitanja -smatra Ljajić.
Činjenica da bi se mogao oformiti neka vrsta Cefte plus, ali je teško da ijedan sporazum može da zaživi bez podrške EU. Otuda, svi smatraju, EU mora više da se uključi. Potrebno je sva otvorena pitanja staviti na sto, otkloniti barijere u trgovini, usaglasiti sertifikate, liberalizovati tržište radne snage. Trenutno se na graničnim prelazima čeka u prosjeku 11 sati, što je gubitak od 30 miliona sati.
– Sa Sjevernom Makedonijom smo uspjeli da riješimo sporna pitanja, sa BiH smo od 13 riješili devet. Potrebna je dobra volja i koordinacija – tvrdi Ljajić.
Prema podacima Ministarstva trgovine, region Cefte, koji čine Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Moldavija i Albanija, po važnosti je drugi spoljnotrgovinski partner Srbije. Prošle godine ukupna trgovina Srbije sa Ceftom dostigla je 4,2 milijarde eura, dok je izvoz iznosio 3,2 milijarde eura, što je najviše od 2006, od kada Cefta postoji. Najveći partner Srbiji je Bosna i Hercegovina, u koju izvezu robu u vrijednosti od 1,2 milijarde eura. Na Kosovu i Metohiji prošle godine plasirali su robu u vrijednosti od 419 miliona eura.
(Marijana Avakumović)