Apple je izgubio najviše novca u istoriji u jednom danu

Dok jedni spekulišu o potencijalnim razlozima zbog kojih bi moglo da se dešava ova masovna rasprodaja  dionica tehnoloških kompanija, drugi racionalizuju čitavu priču, navodeći da se tržište vraća “u normalu”. Ipak, tržište nikada nije u normali.

Veliki broj dionica kompanije Apple prodato je u ponedeljak, tako da je ova kompanija u samo jednom danu izgubila 180 milijardi dolara. Kako navodi Berons, ovo je najveća svota novca koju je bilo koja kompanija izgubila u jednom danu, što je šokantna činjenica sama po sebi. Sada, treba uzeti u obzir sljedeće činjenice: nakon što su izgubili najviše novca u istoriji ikada, Apple i dalje vrijedi preko dva triliona dolara, što je ogromna svota novca. I uprkos ogromnom gubitku, dionice ove kompanije i dalje su 65 posto vrjednije nego što su bile u januaru ove godine, a 127 posto vrjednije u odnosu na prošlu godinu u ovo vrijeme.

Facebook, Amazon, Apple, Microsoft, i Alphabet dominiraju tržištem dionica na načine koji djeluju gotovo besmisleno. Svaka od ovih kompanija ruše vrijednost velikih kompanija u nekim od najbogatijih država svijeta. Alphabet je veći od švajcarskog tržišnog indeksa, Microsoft je veći od njemačkog, Amazon je veći od tržišnog indeksa Francuske, a Apple od Ujedinjenog Kraljevstva. Ukupno tržište dionica tehnoloških kompanija ove godine procjijenjuje se na oko devet triliona dolara, što je više novca nego što vredi čitavo evropsko tržište dionica.

Sve nas ovo dovodi do zaključka da prisustvujemo postojanju neodrživog tehnološkog mjehura. U Atlanticu, Derek Tomson piše da je, sa druge strane, u toku deflacioni period za kompanije ovog tipa, kojima je potrebno da se uklope i u polja kao što su tržište nekretninama, pa čak i taksi usluge kako bi podigli svoje valuacije (WeWork, Uber, Lyft, Peloton, itd.).

Kako Tomson piše, ključni dokaz je to da javni investitori gube novac kada se uključe u ovaj mehur. U ovom mjehuru, neprofitne i neodržive firme gube na vrijednosti mnogo nakon što dobiju priliv sredstva od strane javnih investitora. Iako javno razmjenjive dionice kompanije Apple gube na vrijednosti, opšti kolaps vrijednosti dogodio se mnogo ranije — prije nego što je to postalo javno—a kao rezultat, privatni, ne javni investitori, izgubili su najviše novca. Tomson takođe ukazuje i na to da tehnološke kompanije koje posluju sa drugim tehnološkim kompanijama posluju i dalje sasvim dobro, što ovim kompanijama obezbeđuje većinu profita i održivi rast.

Ipak, postoji velika rupa u ovom narativu: prava ekonomija i dalje se nije oporavila od takozvane Velike recesije. Kada velike kompanije prave dobre profite, a države i dalje osećaju efekte krize, jasno je da tržište ne treba posmatrati kao zdravo. Ipak, velike kompanije se i u ovakvim okolnostima snalaze, i koriste globalnu monetarnu klimu da osiguraju dugove od više milijardi dolara kako bi slobodno finansirali startape i kompanije-saradnice.

Dalje, Financial Times objavio je u petak da je direktor Softbank Masajoši Sanprošlog mjeseca potrošio milijarde dolara na dionice tehnoloških kompanija. Drugim riječima, dionice nisu izgubile na vrijednosti zbog okolnosti na tržištu, već zbog jednog milijardera. U pitanju je isti milijarder koji je sam samcijat ubrzao porast dugovima finansiranih tehnoloških kompanija i to samo kako bi uvećao sopstveni profit.

Ukoliko mislite da je cijela ova priča o tehnološkom mjehuru nestvarna, alternativa bi bila podjednako zabrinjavajuća. U tom slučaju, živimo u letargičnoj ekonomiji gdje monopolistički tehnološki giganti i različiti ekosistemi njihovih klijenata opstaju u najboljim uslovima, piše VIce.

Pojedinci i korporacije ostaju u ogromnim dugovima i preživljavaju u opasnim spekulativnim šemama u gorepomenutom mehuru, a giganti uživaju. Sve ovo utiče na tržište dionicama. Ali, koga je briga za to? Bilo da živimo u tehnološkom mjehuru ili ne, činjenica je da se čak 90 posto tržišta dionicama nalazi u rukama deset posto najbogatijih Amerikanaca, dok ostalih devedeset posto živi u mizeriji.

Bilo da se tržište ovim dionicama popravi ili pogorša, milioni ljudi ostali su bez posla, žive nesigurni da će imati siguran sljedeći obrok, pa čak rizikuju i svoje domove, dok svet ulazi u period još jedne recesije.