Sjajno prvo polugodište za svjetska tržišta kapitala
Prvo polugodište ove godine jedno je od najprofitabilnijih razdoblja na svjetskim tržištima kapitala u posljednjih dvadeset godina.
S druge strane, u mnogim evropskim zemljama banke naplaćuju visoke godišnje naknade za visoke iznose na računima pojedinaca. Isto se odnosi i na slovenačko tržište. S većim udjelom vakcinisane populacije, očekujemo skok maloprodajne trke u sljedećim mjesecima. To znači da zbog toga (osim depozita) očekujemo porast inflacije u ljetnim i jesenjim mjesecima, čemu doprinosi i rast cijena sirovina na svjetskom tržištu.
Prva polovina 2021. godine je iza nas, što ćemo pamtiti u Evropi, posebno nakon trećeg talasa korone. Američki indeks dionica S&P 500 donio je prinos od 18% u prvoj polovini godine, njemački DAX zabilježio je prinos od 13%, američki indeks tehnoloških kompanija NASDAQ dobio je 16%, dok je slovenački SBITOP indeks s prinosom od 25% prošli još bolje (indeksni prinosi mjere se u eurima). Uprkos većem rastu domaćeg indeksa, domaća vlasnička ulaganja poput Krke, Cinkarne Celje, NLB, Zavarovalne grupe Sava, Triglav Petrola i Telekoma i dalje su vrlo zanimljiva ulaganja s obzirom na uspješno poslovanje i cijenu dionica na tržištu.
Globalna tržišta dionica sada bilježe peti uzastopni kvartal rasta na krilima širenja vakcinisanih i otvaranja ekonomije u kojima svijet predvode Sjedinjene Države. Stoga ne čudi da nedavno jačanje dolara, čemu je odlučujući doprinos dao “djelimični zaokret” u porukama Feda, sada predviđa prva povećanja kamatnih stopa za 2023. godinu. Kurs EURUSD-a pao je za 2,8 posto u prvoj polovini ove godine. Cijene zlata pale su za više od 6 posto, dok su cijene nafte WTI i Brent već porasle za 56, odnosno 47 posto, zbog odluka OPEC + i oporavka potražnje u dolarima. Cijene aluminijuma i bakra porasle su za 27, odnosno 21 posto, a željezne rude za 26 posto. Može se spomenuti da je rast mnogih roba počeo usporavati ili čak opadati u maju, ali još uvijek možemo očekivati njihov doprinos inflaciji, a potražnja će se oporaviti u sljedećih nekoliko mjeseci.
Stanovništvo će početi trošiti svoju sada veću uštedu u drugoj polovini godine i biće više kredita za domaćinstva. To će povoljno uticati na cijene dionica preduzeća u drugoj polovini godine, dok se nastavlja stimulativna monetarna politika. Zadnje, ali ne najmanje važno, u mnogim će se evropskim zemljama rast proizvodnje uskoro nadopuniti povećanjem potrošnje u uslužnom sektoru. Potrošnja domaćinstava u eurozoni vratiće se i biće jedan od ključnih akceleratora oporavka u drugoj polovini ove godine, kako kod kuće, tako i u eurozoni generalno.
