Prijeti li finansijskom tržištu kolaps?

CAPITAL

Iako je rano prognozirati, opravdani su strahovi da će zatvaranje dvije banke u Americi, što je najveći kolaps na finansijskom tržištu od recesije 2008, značiti novu globalnu krizu, kažu naši sagovornici. Saglasni su da bi se manje države našle na nešto slabijem udaru, a ono što bi građani mogli da osjete jeste rast kamatnih stopa i inflacije.

Panika na svjetskim berzama ne smiruje se nakon vijesti da su u Americi prošle sedmice zatvorene dvije banke. I danas se bilježi strmoglavi pad akcija banaka iz Azije i Evrope, a najveću opasnost po evropski finansijski sistem mogao bi da ima pad akcija švajcarske Svis banke koje su od početka rata u Ukrajini u minusu 70 odsto, kaže ekonomski stručnjak Draško Aćimić.

“To bi bila jedna katastofa. Počeće se rušiti kao kula od karata bankovni sistem kao što je bilo u SAD-u 2008. samo što su tada SAD reagovale kao jedinstvena država što sada u ovako razjedinjenoj Evropi ne možemo očekivati”, kaže Aćimić.

S druge strane, analitičar Luka Brkić iz Zagreba ima nešto optimističnije prognoze.

Nesporno je kaže da bi evenualno ponavljanje krize samo 15 godina od one koja je potresla svijet 2008. bila potvrda da donosioci odluka nijesu naučili lekcije. Vjeruje ipak da takav scenario za sada nije moguć, te da se u Evropi ne može očekivati veći potres zbog zatvaranja dvije američke banke.

“U ovom trenutku te banke ne prestavljaju sistemski važne banke za kolaps cijelog finansijskog sistema. Jer je ova silicijumska banka 16 po redu i po američkim kriterijuma to je srednje velika banka”, kazao je Brkić.Sagovornici TVCG saglasni su da će dešavanja na finansijskim tržištima narednih dana biti presudna za svjetsku ekonomuju. Dok čekamo rasplet, opravdani su kažu strahovi da bi kolaps dvije američke banke najveći od recesije 2008. mogao da izazove novu globalnu krizu.

“To bi značilo da je kapitala sve manje, da je teže doći do njega, da je skuplji da je teže doći do investicija ,da su problemi likvidnosti bankarskog sistema. Ulazi se u recesiju, a recesija znači pad proizvodnje, pad BDP-a”, navodi Brkić.

Ekonomski analitičar Draško Aćimović ističe da kamate izuzetno rastu i najava je da će rasti idalje.

“Inflacija će vam automatski rasti jer će kroz ovaj niz doći do bankrota niza firmi koje su bile vezane za te banke. Naravno bankrotom određenih firmi u svakoj od branši odraziće se na sve države pa tako i na manje. Međutim naravno manje države poput Crne Gore neće osjetiti takav udar kakav će biti unutar Evrope”, smatra Aćimović.

Ono što smo ipak osjetili, nakon brojnih kriza kojima smo svjedočili u posljednjih nekoliko godina zbog pandemije korona virusa i rata u Ukrajini jeste zavisnost naše ekonomije od svjetskih tokova ili što bi naš narod rekao oni kinu, a mi dobijemo upalu pluća.