Novi britanski premijer suočiće se sa najvećim državnim dugom

Dug Vlade Velike Britanije dostigao je prošlog mjeseca najviši nivo za skoro 60 godina dok je maloprodaja opala, što naglašava razmjere ekonomskih izazova sa kojim će se sučiti nasljednik premijerke Liz Tras (Liz Truss) koja je podnijela ostavku posle neuspeha svog finansijskog plana.

Britanski javni dug porastao je na 98 odsto BDP-a u septembru pošto je inflacija povećala otplate kamata, saopštila je u petak Kancelarija za nacionalnu statistiku, prenosi Beta.

Nivo duga je viši nego 1963. godine, kada je Velika Britanija još otplaćivala dugove iz Drugog svjetskog rata. Maloprodaja opada već dva uzastopna mjeseca i sada je 1,3 odsto ispod nivoa od prije pandemije.

Počeo je proces izbora i trećeg premijera za manje od četiri mjeseca pošto je Tras u četvrtak bila primorana na ostavku posle višenedjeljnih previranja izazvanih njenim ekonomskim planovima.

Prvi zadatak novog šefa vlade biće da povrati njen kredibilitet jer je odluka bivše premijerke da smanji porez za 45 milijardi funti (50 milijardi eura) bez navođenja načina na koji će ih nadoknaditi, podstakla zabrinutost i zbog rastućeg državnog duga.

Šef trezora Džeremi Hant (Jeremy Hunt) koji je preuzeo dužnost prošle nedjelje, poništio je veliki dio ekonomskog programa bivše premijerke i obećao da će dug početi da pada narednih godina.

To je stabilizovalo finansijska tržišta ali tek pošto su planovi Tras doveli do pada funte na rekordno nizak nivo, ugrozili penzione fondove i povećali troškove zaduživanja i države i građana, a posebno miliona vlasnika kuća, prenosi portal Biznis.rs.

Vlada se već obavezala da će potrošiti 60 milijardi funti (60 milijardi eura) za zaštitu domaćinstava i preduzeća od visokih cijena energije, sa zahtjevima za povećanje davanja socijalnog osiguranja i penzija dok inflacija dostiže 40-godišnji maksimumom od 10,1 odsto.

Nacionalna zdravstvena služba, škole i javni prevoz takođe traže više novca za pokrivanje rastućih troškova.

Rastuće cijene vrše pritisak na potrošače, a prodaja hrane, motornog goriva, namještaja i drugih neprehrambenih artikala opala je u septembru, saopštila je Kancelarija za nacionalnu statistiku. Ukupan pad je bio podstaknut padom prodaje u prodavnicama prehrambenih proizvoda od 1,8 odsto. Porast troškova života takođe vrši pritisak na državne finansije povećanjem troškova servisiranja državnih dugova.

Kamate na državni dug porasle su na 7,7 milijardi funti (8,8 milijardi eura) u septembru, ili oko 2,5 milijardi funti (2,8 milijardi eura) više nego u istom mjesecu prošle godine što je prvenstveno posljedica povećanja isplata po obveznicama vezanim za inflaciju, koje su vezane za indeks cijena na malo.

Sve ovo dolazi dok traje ruska invazija na Ukrajinu, koja je podigla cijene hrane i energije i podstakla zahtjeve za povećanjem potrošnje na odbranu.

Državno zaduživanje je poraslo na 20 milijardi funti (22 milijardi eura) u septembru, 2,2 milijarde funti  (2, 5 milijardi eura) više nego u septembru 2021. i 5,2 milijarde funti (5,9 milijardi eura) više nego što je nezavisna Kancelarija za budžetsku odgovornost prognozirala u martu.

Šef trezora Hant je ove nedjelje rekao da će vlada morati da poveća poreze i smanji potrošnju kako bi povratila povjerenje u javne finansije, ali je odbio da kaže na koje će programe to uticati dok ne dostavi svoj novi ekonomski plan parlamentu 31. oktobra.

Plan će biti propraćen analizom Kancelarije za budžetsku odgovornost koja pokazuje kako će vjerovatno uticati na javno zaduživanje.

„To znači odluke koje je teško srušiti. Ali dajem Domu i javnosti ovo uvjeravanje: svaka od tih odluka, bilo da se radi o smanjenju potrošnje ili povećanju poreza, daće prioritet potrebama najugroženijih“, rekao je Hant Donjem domu britanskog parlamenta nakon preuzimanja dužnosti.