Gradi se najveća svjetska fabrika čipova vrijedna čak 230 milijardi dolara

HiTech

Južna Koreja najavila je izgradnju ogromnog pogona za proizvodnju kompjuterskih čipova u širem području Seula, uz oko 230 milijardi dolara ulaganja od giganta za proizvodnju memorijskih čipova Samsung Electronicsa.

Planove je u srijedu najavio predsjednik Yoon Suk Yeol, a potvrdio ih je i gigant za proizvodnju elektronske opreme.

U vladinom saopštenju poslanom CNN-u navodi se da će se kompleks nalaziti u provinciji Gyeonggi, koja je dio metropolitanskog područja Seula, a ukupna investicija će biti završena za oko 20 godina, prenosi CNN.

Rečeno je da će to biti najveći kompleks ove vrste na svijetu.

Prošlog maja, Samsung (SSNLF) je iznio plan za ulaganje više od 350 milijardi dolara u svoje poslovanje i otvaranje desetina hiljada novih radnih mjesta do 2026. godine.

Saopćeno je da će prvenstveno ulagati u osnovne poslove kao što su proizvodnja čipova i biofarmaceutika. Za sada nema detalja o tome u kakvoj su vezi ove dvije najave.

Samsung je najpoznatiji po svojoj elektronici, sa svojim popularnim pametnim telefonima i televizorima. Posljednjih godina, kompanija je dodatno unaprijedila svoje poslovanje u sektoru dobavljača poluprovodnika jer proizvođači širom svijeta pate od nestašice.

Memorijski čipovi, koji su se pokazali kao ključni izvor novca za Samsung, i dalje će biti u fokusu a planirana su i dalja ulaganja, navodi kompanija.

U oblasti vrhunskih kompjuterskih čipova, Samsung se direktno takmiči sa Intelom (INTC) i tajvanskim TSMC.

Velika većina naprednih svjetskih mikročipova proizvodi se na samo dva mjesta, Tajvanu i Južnoj Koreji. Tajvanska industrija je veća i dominantnija, što Južna Koreja želi da izazove.

Koncentracija toliko ključne proizvodnje čipova na samo dva mjesta izazvala je zabrinutost oko stabilnosti globalnog lanca snabdijevanja, posebno zato što su Južna Koreja i Tajvan vojno ugroženi od susjeda, Sjeverne Koreje i Kine.

Tokom posljednjih nekoliko godina, velike ekonomije izražavaju zabrinutost za gubitak pristupa poluvodičima, posebno zbog eskalacije političkih i ekonomskih tenzija između Kine i Sjedinjenih Država.

Vlade, uključujući Washington i velike kompanije poput Applea, zatražile su od kompanija koje proizvode poluprovodnike da lokaliziraju svoje poslovanje.