DALIBOR MRŠA: Na braniku vladavine prava

Na širokoj lepezi pravničkih zanimanja gotovo nigdje se ne susreću toliko profesija i etika, besjedništvo i pismenost, snalaženje u nepredvidivim i delikatnim situacijama, spremnost za podvig ustrajnosti i upornosti u odbrani prava i ostvarenju interesa, koliko u advokaturi

piše: Dalibor MRŠA, Predsjednik Advokatske komore Republike Srpske

Nemoguće je danas zamisliti uređen društveni sistem, funkcionisanje civilizovane zajednice, bez pravne pomoći koju pružaju stručna lica čije biografije obiluju brojnim i teškim bitkama za prava svojih klijenata. Od prvih iskri starogrčkih filosofa kada je civilizacija uspjela da napravi iskorak do nivoa komunikacije između pojedinca i kolektiviteta u pravcu zaštite svojih prava kao individue potčinjene vlastodršcu, preko starih rimskih pravničkih umova, pa do danas, advokatura je krčila sebi put namećući se u konačnici kao „conditio sine qua non“ pravosuđa, sistema, države u cjelini.

Najvišim pravnim aktom države, Ustavom Republike Srpske jasno je uređeno pravosuđe, odnosno sudska vlast u Republici Srpskoj, kao jedan od stubova vlasti, a advokatura se posebno definiše kao samostalna i nezavisna djelatnost i služba koja pruža pravnu pomoć. Zajednička karakteristika svih segmenata pravosuđa, sudova, tužilaštva i advokature je da se osnivanje, nadležnost, organizacija i rad uređuju zakonom.

Advokatura je na ovim prostorima uspjela da odoli svim promjenama društvenih uređenja, a da pri tome sačuva svoju osnovnu ulogu u društvu. Advokati su čuvari osnovnih ljudskih prava i sloboda, jednako kao i osnovnog demokratskog principa „vladavina prava“

Upravo je sam Ustav Republike Srpske ishodište, onaj izvor iz kojeg je potekla advokatura, pa je u skladu sa ustavnim određenjem i donesen Zakon o advokaturi Republike Srpske. U zakonu je naglašena samostalnost advokature koja se ostvaruje “posebno: … odlučivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, pravom stranke na slobodan izbor advokata, privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti…” i možda onim što je najvažnije za istaći: „… organizovanjem advokata u Advokatsku komoru kao samostalnu i nezavisnu organizaciju advokata u Republici Srpskoj…“

Dakle, već iz ustavnih i zakonskih normi može se zaključiti da je za advokaturu imperativ samostalnost i nezavisnost, i da je ova vrsta djelatnosti poseban vid pružanja pravne pomoći fizičkim i pravnim licima. Advokati su čuvari osnovnih ljudskih prava i sloboda, jednako kao i osnovnog demokratskog principa „vladavina prava“. Advokati, garantuju – osiguravaju osnovne temelje jednog demokratskog društva i imaju izuzetno važnu ulogu u pravosuđu i u ostvarivanju vladavine prava, a obje funkcije predstavljaju temelje demokratskog društva. Advokati imaju pravo i dužnost da čuvaju profesionalnu tajnu i povjerljive informacije koje saznaju od klijenta i obavezni su da ovo pravilo poštuju uvijek i u svim okolnostima. Ova obaveza je ne samo u interesu klijenata, već i pravosuđa.

Često su stoga advokati ne samo pružaoci pravne pomoći, već i moralna, pa čak i emotivna podrška klijentima. Kroz kontakt sa klijentom advokat proživljava lični doživljaj svoga klijenta, pomaže mu u ostvarenju njegovog pravnog interesa, ili zaštite njegovog prava, pri tome čuvajući svoj dignitet, lični integritet, kao i dignitet zajednice kojoj pripada – svoje komore. U tom smislu, advokat je dužan da se pored pravila struke, pridržava i kodeksa profesionalne etika, koji je skup mnogih moralnih načela koji moraju da budu utkani u ličnost advokata.

Od nastanka i 31-godišnjeg postojanja, Advokatska komora Republike Srpske je kao jedan od temelja funkcionisanja pravosudnog sistema, a posljedično i države, dijelila i dijeli sudbinu naroda i prostora u čijim okvirima djeluje, a to je u najužem smislu riječi Republika Srpska, a onda i pravosudni okvir Bosne i Hercegovine. Pri tome, posebno je bitno naglasiti da advokatura u Republici Srpskoj baštini bogatu advokatsku tradiciju BiH, staru 140 godina. Od 1883 godine, kada se u okviru Austro-Ugarske monarhije, za prostor BiH normativno uređuje „Odvjetnički red za Bosnu i Hercegovinu“, advokatura je na ovim prostorima uspjela da odoli svim promjenama društvenih uređenja, a da pri tome sačuva svoju osnovnu ulogu u društvu.

Advokati su na prvim borbenim linijama gdje god je potrebno braniti nečije pravo i ostvariti nečiji interes. Ta borba, koja se prevashodno odvija u sudnicama, zahtijeva od advokata stručnost kojoj mora stalno da teži, jer usavršavanju nema kraja. Nema naprosto, jer je pravo, pravnička struka jedna živa i žilava pojava koja je podložna nadopunjavanju, mijenjanju, prilagođavanju društvenim promjenama i svemu što promjene donose. Ali, kroz sve promjene, kroz dekade i vijekove razvoja ljudske misli, prava i sloboda, advokatura tinja kao neugasivi žižak i putokaz svima kojima je potrebna pravna pomoć. A pomoći drugome, stručno i etično, i biti vrednovan za svoj rad čini advokata kompletnim, pomaže mu u ostvarenju njegove ličnosti kako na privatnom, tako i na profesionalnom planu.

Advokatura Republike Srpske prolazila je kroz burna i teška vremena, često suočena sa gotovo nepremostivim preprekama, a nažalost nerijetko shvatana laički, kao samo jedna od usluga koje se mogu pronaći na tržištu rada i usluga. Pružanje pravne pomoći ne predstavlja uslugu koja se pruža na slobodnom tržištu, već advokati, lica koja pružaju pravnu pomoć u vidu stalne profesionalne djelatnosti, to izvršavaju na način utvrđen Zakonom o advokaturi i propisima donesenim na osnovu tog zakona. Zastupanje pravnih i fizičkih lica pred sudovima i drugim državnim organima ne može se izjednačiti sa vršenjem komercijalnih poslova i usluga na tržištu, bez obzira na to što advokat ima pravo na nagradu za pruženu pravnu pomoć i pravo na naknadu troškova nastalih u izvršavanju posla pružanja pravne pomoći.

Advokati su na prvim borbenim linijama gdje god je potrebno braniti nečije pravo i ostvariti nečiji interes. Ta borba, koja se prevashodno odvija u sudnicama, zahtijeva od advokata stručnost kojoj mora stalno da teži

Advokatska kancelarija nije samostalna trgovinska radnja, niti se rad advokata može izjednačiti sa radom drugih privatnih preduzetnika. Djelatnost advokata je krajnje kompleksna sa brojnim trajnim obavezama i posledicama koje su od krucijalnog značaja za svakog klijenta i demokratiju u zajednici. Tako smo, između ostalog, u prethodnom periodu bili svjedoci obustave rada od strane advokata u segmentu njihovog rada koji se tiče pružanja pravne pomoći u predmetima odbrane po službenoj dužnosti. Nastala situacija je iznjedrila nova rješenja i kao svaka kriza bila je veliki izazov, ali izazov za napredovanje, a ne okretanje retrogradnim procesima. Pokazao se iznova značaj advokature, njene uloge u društvu, ali pokazalo se jasnijim da su svi segmenti funkcionisanja društva kao organizam, i kao cjelina upućeni jedni na druge, a da se samo međusobnim razumijevanjem i uvažavanjem može uspostaviti balans, što se u konačnici realizovalo sporazumom Advokatske komore i resornog Ministarstva.

Advokatska komora Republike Srpske preko svojih članova, promovišući advokaturu u svim njenim segmentima, nastavlja da djeluje kao garant ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, a u realizaciji te misije čuva advokaturu kao univerzalnu pravničku vještinu koja prevazilazi granice i prostore, crpeći nova rješenja i vizije advokatskih komora iz okruženja i dijeleći svoja iskustva sa tim komorama. Ovdje je važno istaći da je Advokatska komora Republike Srpske članica više međunarodnih asocijacija pravnika i advokata, i to: Savjeta advokatskih asocijacija i pravnih društava Evrope (Council of the Bars and Law Societes of the European Union – CCBE), Međunarodne unije advokata (International Association of Lawyers – UIA), te Međunarodne advokatske unije (International Bar Association). Riječ je o respektabilnim i uticajnim advokatskim asocijacijama u kojima Advokatska komora Republike Srpske zauzima svoje mjesto, ima svoju ulogu i značaj, a benefiti za advokaturu Republike Srpske koje Komora crpi iz članstva u ovim asocijacijama su izuzetno značajni, ne samo za advokaturu, već i za kompletno domaće pravosuđe.

U tom pravcu neophodno je i dalje podsticati konstantnu potrebu za usavršavanjem pravničkih vještina advokata, stručnih saradnika za pravne poslove i advokatskih pripravnika, radeći u sinergiji sa svim nosiocima pravosudnih funkcija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Advokatska komora Republike Srpske ima jasan put, oslanjajući se na iskustva svojih prethodnika, čuvajući postignuća, dijeleći stečena pravnička znanja i vještine, ali posebno čuvajući svoju samostalnost i nezavisnost na korist zajednice u kojoj djeluje.