DOMINIK RAŠKAJ: Od Jahorine do svijeta: Ekonomski Forum kao Platforma za Razvoj u RS

Svakim danom svjedočimo sve većoj nestabilnosti i turbulencijama, kako političkim, tako i poslovnim, koje utiču na cijeli svijet. Sve se mijenja, cijela geopolitika i upravo zbog toga moramo se prilagoditi situaciji. Trumpova politika, uz uvođenje određenih promjena, dovela je do otvaranja novih tržišta u svijetu

Jahorina Ekonomski Forum pozicionirao se kao jedan od najvažnijih foruma u regiji, gdje nastaju rješenja i prilike za privlačenje novih investicija, ali i zajedničko pronalaženje rješenja za trenutne probleme u kojima se nalazi Republika Srpska, kao što su nedostatak radne snage i očuvanje finansijske stabilnosti i nezavisnosti.

Ključ budućnosti svakako će biti ulaganje u domaću proizvodnju, ali i pronalaženje rješenja za zadržavanje naše kvalitetne radne snage kroz brojne programe i edukacije, kao što su projekti koje već sprovodi Područna Privredna Komora Banja Luka, a na kojima aktivno radi i Dominik Raškaj, stručnjak za tržište rada. Ovi projekti su prijeko potrebni kako bismo radili na održavanju našeg stanovništva. Uz to, moramo iskoristiti prilike u Evropi, ali i biti deset koraka ispred kako bismo izbjegli probleme koje imaju zemlje poput Njemačke i Hrvatske.

Trebamo ponuditi ne samo sredstva za pokretanje biznisa osobama koje bi se vratile, nego i stvoriti ugodan ambijent za život na Balkanu

-Trebamo ponuditi ne samo sredstva za pokretanje biznisa osobama koje bi se vratile, nego i stvoriti ugodan ambijent za život na Balkanu, uz sinergiju svih susjednih zemalja kroz inicijative koje bi ovu regiju održale stabilnom i sigurnom za našu djecu. Jahorina Ekonomski Forum, na čelu s Goranom Račićem, prati trendove u svijetu i regionu, te blagovremeno odgovara na izazove okupljanjem ključnih ljudi. Kroz panele kao što su Agenda Zapadnog Balkana i Prednosti jednog tržišta Balkana, forum ima za cilj da olakša rad našim investitorima u Republici Srpskoj i učiniti nas konkurentnima na tržištu – kaže Raškaj i dodaje.

-Bosna i Hercegovina je od početka, još od krize izazvane korona virusom, pa do energetske krize i trgovinskog rata, prolazila stabilno, tek djelomično okrznuta globalnim problemima zbog neutralne politike koja će se, čini se, u ovom trgovinskom ratu pokazati kao pun pogodak. Brojni analitičari, svjetska banka, ugledni političari i profesori konstatovali su da je Balkan novo srce ekonomije. Ako se pitate zašto naslov „Od Jahorine do svijeta“, upravo zato što se glas kvalitetnih ideja i preduzetnika koji učestvuju na forumu čuje do kraja svijeta, jer upravo kompanije iz Prnjavora, Prijedora, Bijeljine izvoze u Evropu i svijet naše kvalitetne proizvode i inovacije.

Uzimajući u obzir Jahorinu kao turistički potencijal koja svake godine ruši rekorde, nema boljeg mjesta za kreiranje čvrstih zaključaka koji će doprinijeti poboljšanju javnih politika, ekonomije i kvaliteta života građana BiH i regije. Prošle godine, panelisti na Jahorina Ekonomskom Forumu, pokrenuli smo važnu temu tržišta rada. Njemačka i Evropa više nisu obećane zemlje kao nekad. Mnogi se vraćaju, radili bi po dva ili više posla, a socijalni život mnogima je „nikakav“. Prvi povratnički talas krenuo je za vrijeme pandemije.

– Osjetio se povratak naših radnika, najviše iz ugostiteljskog sektora. U vrijeme Covida zatvorili su se restorani, ugostiteljski radnici su ostali bez posla, a krenuo je talas povratka naših kuhara, konobara, recepcionera. A onda je krajem 2023. i početkom 2024. pala potražnja za inženjerima i projektantima. Već tada sam najavljivao da će pasti i potražnja za radnicima u građevini. U Francuskoj, Italiji i Njemačkoj zatvorilo se više od 15.000 građevinskih firmi.

U velikim gradovima poput Berlina i Hamburga napuštaju se čak i gradilišta, građevinski sektor je u krizi, a sada su se ljudi okrenuli štednji. To se može primijetiti i kroz turističku sezonu –U razgovoru sa ljudima koji imaju apartmane na Jadranu, možete saznati da im lani nisu stigli gosti iz Njemačke. Ako su i došli, bili su štedljivi. Očekuju da će slično biti i ove godine. Nakon građevine, kriza će se proširiti i na autoindustriju, a zbog svega toga očekuje se masovniji povratak naših radnika koji su otišli prije desetak godina.

Budućnost investiranja u Republiku Srpsku vjerovatno će se razvijati u kontekstu kontinuiranih ekonomskih reformi i umjerenog rasta BDP-a, koji se procjenjuje na oko 2,5-3 odsto

– Brojni su primjeri gdje imamo kompanije iz Zapadne Evrope koje su svoje poslovanje pokrenule u Laktašima, Gradišci, Gračanici, pa čak i Osijeku, gdje firme uglavnom zapošljavaju radnike koji su se vratili iz Njemačke i Austrije. Taj trend će se zasigurno nastaviti, jer i Republika Srpska počinje da stvara ugodan ambijent za život. Ne trebamo izmišljati toplu vodu; dovoljno je primijeniti kvalitetne mjere poput besplatnog vrtića, javnog prevoza, ali i besplatnog prireza i poreza pri otvaranju kompanije, kako bismo podigli standard i oživjeli manje sredine spremne za nova ulaganja. Na primjer, u Gračanici u Tuzlanskom kantonu, djeca vlasnika jakih kompanija u tom dijelu zemlje studirala su u Beču, Gracu i drugim evropskim gradovima, završavaju školovanje i odlučuju da se vrate u Bosnu i Hercegovinu kako bi pokrenuli ili nastavili porodični biznis. BiH, a posebno Republika Srpska, napokon shvata da neko mora nastaviti da vodi kompanije u Mostaru, Sarajevu, Banjaluci, Prnjavoru, Doboju, Bihaću, jer ako se poslovanje ne prenosi s generacije na generaciju, jednostavno će se ugasiti. Očekujem da će biti poslodavaca koji će možda otpustiti svoje radnike i zaposliti ljude iz Filipina i Nepala, koji nisu toliko kvalitetna radna snaga. U kratkom periodu će možda zaraditi, ali dugoročno će imati više štete. Zato je potrebno, upravo kroz ovakve događaje, edukovati i usmjeriti poslodavce na pravi put, put održivosti i razvoja. Ma koliko god ulagali u strane radnike, oni se, nažalost, neće moći prilagoditi tržištu Evropske unije i života u BiH. Zaista su potrebna enormna finansijska sredstva za edukacije i obuke, stoga stalno napominjem da domaći radnik višestruko vrijedi od radnika iz trećih zemalja.

Budućnost investiranja u Republiku Srpsku vjerovatno će se razvijati u kontekstu kontinuiranih ekonomskih reformi i umjerenog rasta BDP-a, koji se procjenjuje na oko 2,5-3 odsto. Fokus regije na poboljšanje upravljanja javnim investicijama i privlačenje stranih ulaganja biće ključan za stvaranje stabilnijeg i prosperitetnijeg ekonomskog okruženja. Ako Sjedinjene Američke Države ne budu zainteresovane za ulaganje, tu su Rusija i Kina, koje su spremne preuzeti inicijativu. Takođe, primjetno je da Evropska unija nema baš najbolje odnose s Amerikom, što može otvoriti vrata za alternativne investitore.

-Kao što bi prodavac rekao, svaki proizvod ima svog kupca, pa tako i ja tvrdim da kvalitetan proizvod, bez obzira na sve, uvijek će naći svog kupca, bilo to u Americi, Australiji, Rusiji ili Kini.

JAHORINA EKONOMSKI FORUM
Jahorina Ekonomski Forum predstavlja platformu koja ne samo da okuplja ključne aktere, već i podstiče dijalog i razmjenu ideja koje su od suštinskog značaja za budućnost naše ekonomije. U ovom trenutku, kada se svijet suočava s brojnim izazovima, važno je da se fokusiramo na vlastite resurse i potencijale, te da zajedno radimo na stvaranju boljeg ambijenta za sve nas.
Svi ovi aspekti, od tržišta rada do investicija, od obrazovanja do održivog razvoja, predstavljaju temelj na kome možemo graditi bolju budućnost za Republiku Srpsku. U tom smislu, Jahorina Ekonomski Forum nije samo događaj, već pokret koji može donijeti promjene i prilike koje su nam potrebne. Naša snaga leži u zajedništvu, inovacijama i hrabrosti da se suočimo s izazovima koji su pred nama.