Kina bi mogla svima “pomrsiti” račune

Cijena nafte na tržištu je dostigla 54 dolara po barelu, što je za petnaest dolara više u odnosu na isti period prošle godine. Ipak, cijena nafte je i dalje upola niža od iznosa koji se plaćao prije tri godine, a oporavak cijena se još uvijek ne nazire

S obzirom na to da se cijene nafte nisu oporavile u dovoljnoj mjeri, članice OPEC-a sve više pominju mogućnost produženja trajanja odluke o smanjenju proizvodnje. Krajem novembra prošle godine članice OPEC-a su donijele odluku da se zaustavi dalji pad cijena nafte i to na način da se smanji prevelika ponuda na tržištu. Tada je u prvoj polovini 2017. godine postignut dogovor da se proizvodnja smanji za 1,8 miliona barela dnevno. Iako su članice OPEC-a poštovale dogovor, kao i pojedine nečlanice, poput Rusije, rast cijena nafte nije tekao onim tempom koji je bio očekivan. Prethodnih mjeseci cijena nafte se povećavala od 48 dolara po barelu do 55 dolara i ponovo se spuštala na 50 dolara. Takva nestabilnost je posljedica činjenice da viškovi nafte i dalje postoje na svjetskom tržištu.

Iako se članice OPEC-a drže dogovora, SAD nije učesnik

U periodu donošenja odluke o smanjenju proizvodnje u OPEC-u se vjerovalo da će i SAD smanjiti proizvodnju, međutim to se nije desilo. Nekada jako skup način proizvodnje nafte iz škriljaca sada je prilagođen pa sada proizvođači i u takvim uslovima mogu biti profitabilni sa cijenom od 50 dolara.

U martu su zalihe nafte u SAD-u dostigle rekordan nivo od 528,4 miliona barela, što je izazvalo pad cijena na svjetskom tržištu za više od osam posto. Taj rast zaliha je pokazao da američke kompanije povećavaju proizvodnju nafte, što umanjuje uticaj smanjenja proizvodnje u članicama OPEC-a. Naime, iako se članice OPEC-a drže dogovora o smanjenju proizvodnje, SAD nisu učesnik tog sporazuma, pa američke kompanije već duže vrijeme povećavaju proizvodnju iz uljnih škriljca, koja je bila neisplativa dok su cijene nafte bile niže od 50 dolara po barelu. U toj organizaciji procjenjuju da će američka proizvodnja nafte ove godine porasti za 820 hiljada barela dnevno, što je gotovo polovina dogovorenog obima smanjenja proizvodnje kod ostalih proizvođača.

U američkoj investicionoj banci Goldman Sachs ističu da su od maja prošle godine u Sjedinjenim Državama otvorena 404 nova bušotinska postrojenja, čime je njihov broj više nego udvostručen. Američka proizvodnja nafte je porasla od sredine prošle godine za 10 posto, na 9,3 miliona barela dnevno. Po svemu sudeći, taj rast će se nastaviti i ubuduće.

Energetska revolucija u Kini

OPEC nema na raspolaganju mnogo opcija. Drastičnije smanjenje proizvodnje nije moguće, jer su u prethodne dvije godine njene članice pretrpjele velike gubitke zbog niske cijene nafte. Tako je Saudijska Arabija, najveći izvoznik nafte u svijetu, u 2016. godini imala deficit u iznosu od 297 milijardi rijala (79 milijardi dolara), što je 11,5 posto BDP-a. U 2015. godini ta zemlja je imala deficit u iznosu od 367 milijardi rijala, odnosno 15 posto BDP-a.

Iako Saudijska Arabija ima niske troškove proizvodnje nafte, svega 10 dolara po barelu, razlog za deficit u budžetu je činjenica da je on projektovan na visoke cijene nafte, a to se nije desilo. Kako prihodi od izvoza nafte čine 75 posto budžeta, nastao je problem za državne finansije. Zbog niske cijene nafte trpjele su i druge zemlje, između ostalih i Rusija, čiji je budžet, takođe, bio projektovan na više cijene nafte, od nivoa na kom su bile u prethodne dvije godine.

Zbog toga ne čudi što su Saudijska Arabija i Rusija prve postigle dogovor o produžavanju kvota za smanjenje proizvodnje do 31. marta 2018. godine. Očekuje se da će taj dogovor podržati i ostale članice OPEC-a. A kakva budućnost očekuje tradicionalne proizvođače nafte, još je neizvjesno, jer su im proizvođači nafte iz uljnih škriljaca značajna konkurencija. Pored toga, ovih dana stiže vijest iz Kine da je prvi put u svijetu dobijen takozvani zapaljivi led, koji može da zamijeni naftu i gas. Zapaljivi led je zapravo zamrznuti prirodni gas, hidrat metana.

U jednom njegovom kubnom metru se nalaze 164 kubna metra običnog gasa, sa daleko manje primjesa. Prema kineskim procjenama, rezerve zapaljivog leda su ekvivalentne najmanje 35 milijardi tona nafte, što može da obezbijedi potrebe zemlje za gorivom za 90 godina.

Saudijska Arabija i Rusija su najviše izgubile zbog niske cijene nafte, a koliko će tek da izgube zahvaljujući energetskoj revoluciji u Kini, preostaje još da vidimo. (Poslovnisvijet)