Evropska unija izbacuje dizelaše i benzince
Benzinci i dizelaši odlaze u istoriju, budućnost je na električnim vozilima i Evropska unija u srijedu predlaže strategiju kojom će u sljedećem godinama postići ugljeničnu neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena.
Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od vijeka dominirao je automobilskom inovacijom, no automobil, koji je prevozno sredstvo broj jedan za Evropljane, krivac je za emisije plinova s učinkom staklenika.
Suočena s tim pritiskom, Evropska unija je u 2020. godini zacrtala cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050.
Evropska komisija trebala bi 14. jula predložiti nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine.
Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto biće jedina dopuštena prevozna sredstva na potpuno novom tržištu.
Evropa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama CO2 po kilometru za konstruktore automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37.5 posto u 2030.
Smanjenje emisije ugljika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030., a zatim 100 posto 2035. godine.
Iako se o tim brojkama još raspravlja, one su golema prisila za automobilsku industriju koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Na automobilskom tržištu, koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom koronavirusa, električna vozila snažno napreduju.
Udio električnih automobila je 8 posto svih registrovanih vozila u zapadnoj Evropi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno 356.000 vozila, a “što je više nego u cijeloj 2019.”, kaže njemački analitičar Matthias Schmidt.
Novi propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem, koja kombinuju benzinski motor i bateriju.
To je velik izazov za industriju koja zapošljava 14.6 milijuna ljudi u Evropskoj uniji i koja još snažno računa “na tranzicijsku tehnologiju”.
Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju danas je duboko podijeljen. Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta na korist kineske konkurencije, koja je ispred Evrope u baterijama.
Automobilski lider Volkswagen grupa, čije je svako četvrto vozilo prodano u Evropi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila nakon skandala iz 2015. kada je priznao da je lažirao rezultate testova o ispusnim plinovima svojih dizelskih motora.