Američki indeksi imali najveći sedmični pad u pet mjeseci

Na svjetskim berzama cijene dionica prošle sedmice su oštro pale jer inflacijski pritisci ne popuštaju, a centralne banke zbog toga povećavaju kamatne stope ili najavljuju da će to učiniti, što će usporiti rast svjetske privrede.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice skliznuo 4,6 odsto, na 31.392 boda, dok je S&P 500 potonuo 5,1 odsto, na 3.900 bodova, a Nasdaq indeks 5,6 odsto, na 11.340 bodova.

Najveći sedmični pad tih indeksa od januara najviše je posljedica nepopustljivo visoke inflacije u SAD-u.

U petak je objavljeno da su u maju potrošačke cijene na godišnjem nivou porasle 8,6 odsto, dok su analitičari očekivali isti rast kao u aprilu, 8,3 odsto.

Zbog toga su splasnule nade ulagača da je inflacija u aprilu dosegla vrhunac, te da će njeni pritisci popustiti, ali i nade da će američka centralna banka Fed biti manje agresivna u zaoštravanju monetarne politike.

„Nakon ovog izvještaja splasnula je nada da bi krajem ljeta mogla uslijediti pauza u povećanju kamata. Jasno je da Fed zaostaje u pokušajima da stavi inflaciju pod kontrolu“, kaže Džejson Prajd, direktor u firmi Glenmede.

Kako se inflacija kreće na najvišem nivou u 40 godina, Fed je od marta povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 odsto.

Očekuje se da će u junu i julu, a možda i u septembru Fed dodatno povećati kamate za po 0,5 postotnih bodova, pa bi se do kraja godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,5 do 2,75 odsto.

Osim inflacije i povećanja kamata, nesigurnost na tržištu posljedica je rata u Ukrajini, poremećaja u lancima nabavke i usporavanja rasta najvećih ekonomija u svijetu.

Zbog toga je od početka godine S&P 500 indeks u minusu više od 18 odsto, pa je na ivici tržišta „medvjeda“, odnosno pada za više od 20 odsto u odnosu na svoj rekordni nivo.