Obveznice ponovo postaju zanimljiva investicija

Treći put zaredom berzanski indeksi u New Yorku zabilježili su pad na nedjeljnom nivou, srećom, pod pritiskom su bile i cijene nafte.

Ulagači su dodatno oprezni i zbog neslavne tradicije koja se održava u septembru.

Od 1945. S&P 500 uglavnom je (66 posto) gubio u septembru, u prosjeku 0,6 posto. Glavni problem je inflacija – ako su prošle godine u ovo doba centralni bankari obmanjivali javnost da će rast cijena biti samo privremen, svakako je već neko vrijeme jasno da je inflacija (koja je nešto ispod 10 posto) vrlo tvrdoglava i trebaće dosta truda da se spusti ispod tri posto. Glavno je pitanje po koju će se cijenu to dogoditi. Koliko će trpjeti ekonomija, kako će reagovati tržište rada. To je za sada još uvijek u odličnoj poziciji: u SAD-u je u avgustu otvoreno neto 315.000 novih radnih mjesta, ali je stopa nezaposlenosti ipak blago porasla (na 3,7 posto). Prije iduće sjednice Feda (21. septembra) stiže još jedna vrlo važna najava – podaci o inflaciji za kolovoz koji će biti objavljeni 13. septembra.

Na finansijskim tržištima još uvijek odjekuju riječi guvernera Feda Jeromea Powella da će se Fed ozbiljno uhvatiti u koštac s inflacijom te da bi realna kamatna stopa mogla preći u plus. Sve agresivniju monetarnu politiku najavljuje i Evropska centralna banka, zbog čega bismo na redovnoj sjednici ECB-a sljedeće nedjelje mogli vidjeti povećanje kamata za 0,75 postotnih bodova. Sve su to razlozi zahlađenja tržišta. Budući da su septembar i oktobar tradicionalno nepovoljni mjeseci za ulagače, izgledno je da će se medveđi trend nastaviti, a ulagači će uglavnom paziti na podatke o inflaciji i prognoze centralnih banaka o budućoj kamatnoj politici, a istovremeno će pratiti i cijene gasa i struje.

Obveznice su do prije godinu i nešto bile vrlo neatraktivna investicija, a oni koji su kupili dugoročne državne obveznice prihvatali su čak i gubitak ako su ih planirali držati do dospijeća. Trgovalo se i slovenačkim 10-godišnjim obveznicama po cijenama u kojima je traženi prinos bio negativan, no sada je već skočio na gotovo tri posto.

Čak i euribor nezaustavljivo raste, šestomjesečna stopa glatko je prešla granicu od jedan posto, što bi (nastavi li rasti) moglo donijeti probleme svima onima koji su uzeli stambeni kredit s promjenjivom kamatom. Lani je početkom septembra šestomjesečni EURIBOR bio minus 0,5 posto!

Autor: Marko Majić

Izvor: SEEbiz.eu