GORAN TASOVAC TASO: Lovci su istinski čuvari prirode 

Majevica 2026, SPECIJAL

Lovačko udruženje „Majevica“, koje djeluje još od 1946. godine, kroz osam decenija rada izraslo je u jednu od najprepoznatljivijih lovačkih organizacija u Republici Srpskoj. Lovstvo, kao važna spona između čovjeka i prirode, ima značajnu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže, zaštiti divljači i odgovornom upravljanju prirodnim resursima, što ostaje jedan od ključnih zadataka udruženja. Kroz brojna okupljanja i manifestacije, udruženje je postalo simbol zajedništva, očuvanja tradicije i promocije lovstva kao društveno odgovorne djelatnosti

razgovarala Borjana SIMIĆ      foto Borislav ZDRINJA

Za Gorana Tasovca Tasu, predsjednika Lovačkog udruženja „Majevica“, lovstvo je mnogo više od hobija – ono predstavlja način života, odgovornost prema prirodi i obavezu prema zajednici. Na čelu jednog od najstarijih i najorganizovanijih lovačkih udruženja u Republici Srpskoj, koje baštini tradiciju dugu osam decenija, Tasovac nastoji da očuva prirodna bogatstva Majevice, unaprijedi fond divljači i uključi nove generacije u rad udruženja.

Istovremeno, kao zamjenik načelnika opštine Lopare, uspješan privrednik i dugogodišnji odbornik, prepoznat je kao čovjek koji je svoj radni i životni put vezao za rodni kraj. Rođen u Priboju, ostao je da živi i radi na Majevici, posvećen razvoju lokalne zajednice i rješavanju problema sa kojima se stanovništvo svakodnevno suočava. Uvijek u službi mještana koji mu ukazuju povjerenje, a njegova vrata su prva na koja se zakuca kada zajednica naiđe na problem. Kada snijeg zatrpa majevičke puteve i treba stići do svakog zaseoka i svakog čovjeka, kada prijete požari, poplave, klizišta ili bilo koja druga nedaća koju donesu priroda ili ljudski faktor – među prvima na terenu je upravo Taso. Neprestano se bori za svaki metar puta, svaku svjetiljku javne rasvjete, sportski teren, školu i crkvu, učestvujući i u organizaciji svih manifestacija koje okupljaju ljude ovog kraja i čuvaju duh Majevice.

Pod njegovim rukovodstvom Lovačko udruženje „Majevica“ realizovalo je jedan od najznačajnijih projekata u novijoj istoriji ovog kraja – povratak evropskog jelena na majevičke obronke nakon više od jednog vijeka odsustva. Paralelno sa tim, ulaže se u izgradnju i modernizaciju lovne infrastrukture, unapređenje uslova za gazdovanje lovištem i razvoj sadržaja koji bi Majevicu dodatno pozicionirali na turističkoj mapi Republike Srpske. Cilj je da lovstvo, uz očuvanje prirodnih resursa i odgovorno upravljanje divljači, postane jedan od pokretača razvoja turizma i privrede, te da bogatstvo prirode i tradicije ovog kraja bude predstavljeno mnogo širem krugu posjetilaca.

Nakon nekoliko decenija odsustva, obični jelen je ponovo na Majevici. Kako danas, sa distance, ocjenjujete početak ovog projekta iz oktobra 2024. godine?

– Sa ove distance, smatram veoma značajnim i opravdanim potezom. Povratak evropskog jelena na Majevicu nakon više od 30 godina predstavlja veliki uspjeh za lovstvo i očuvanje prirode na ovom području. Posebno ohrabruje činjenica da je reprodukcija već uveliko prisutna, što pokazuje da su stvoreni dobri uslovi za prilagođavanje i opstanak ove vrste. Ovaj projekat ne doprinosi samo obogaćivanju divljači, već i podiže značaj Majevice kao lovnog i prirodnog područja. Smatram da je to dugoročno ulaganje koje će donijeti i ekološke i društvene koristi, uz naravno odgovorno upravljanje.

Koliko je teško održavati ovaj proces budući da divljač migrira, prelazi Drinu?

– Održavanje ovog procesa je prilično zahtjevno upravo zbog prirodnog ponašanja ove vrste i njenog migratornog instinkta. Evropski jelen ima veliku pokretljivost i ne poznaje administrativne granice, pa se u potrazi za hranom, mirnim staništem ili tokom sezonskih kretanja može udaljiti i preći velike rijeke poput Drine, pa čak i Save, što je i ranije zabilježeno. To znači da upravljanje populacijom ne zavisi samo od uslova na Majevici, nego i od šireg prostora i saradnje između lovišta i regija. Upravo zato je ovaj proces izazovan, ali i važan – jer zahtijeva kontinuiran nadzor, zaštitu i dobru koordinaciju kako bi se obezbijedio opstanak i stabilnost populacije na duži rok.

Kako štitite jelensku divljač od krivolova i predatora? Koji sistemi praćenja se koriste kako biste u svakom momentu znali njihovo kretanje?

– Zaštita jelenske divljači se danas zasniva na kombinaciji savremenih tehnologija i terenskog rada. Sve jedinke su obilježene čipovima, a dio populacije nosi i GPS ogrlice, što omogućava praćenje njihovog kretanja u realnom vremenu. Na taj način se u svakom momentu može vidjeti kretanje, migracioni pravci i eventualna odstupanja od uobičajenog ponašanja. Pored toga, organizuju se redovne terenske patrole i nadzor lovišta, naročito u periodima kada je povećan rizik od krivolova. Saradnja sa nadležnim institucijama je takođe ključna, jer omogućava brzu reakciju u slučaju sumnjivih aktivnosti.

Predatori su prirodni dio ekosistema i njihovo prisustvo se prati kako bi se održala ravnoteža u prirodi. Kao primjer efikasnosti sistema zaštite može se navesti i slučaj krivolova u Brčkom, gdje je nakon incidenta slučaj procesuiran i počinioci su sankcionisani, što pokazuje da se nadzor i kontrola ozbiljno sprovode i imaju rezultate.

Majevica posjeduje ogroman potencijal za lovni turizam. Šta trenutno lovište „Majevica“ nudi inostranim i domaćim lovcima-turistima?

– Lovište „Majevica“, danas ima veliki potencijal za razvoj lovnog turizma, a već sada nudi ozbiljne uslove i domaćim i inostranim lovcima. Prije svega, tu je ponovo prisutna jelenska divljač, što predstavlja jedan od najvećih aduta i privlačnih vrsta za lovni turizam. Pored jelena, lovište obuhvata i druge vrste divljači koje su karakteristične za ovaj kraj, a samo lovište se odlikuje raznovrsnim terenom, dobrim staništima i očuvanom prirodom, što ga čini atraktivnim za različite tipove lova. Takođe, sve više se radi na uređenju i organizaciji, uključujući praćenje divljači, unapređenje infrastrukture i bezbjednosnih uslova, što je jako važno za dolazak stranih lovaca. Uz dobru organizaciju i dalji razvoj, Majevica ima potencijal da postane prepoznatljiva destinacija lovnog turizma u regionu.

Kakav je status lovne infrastrukture, kao što su čeke, lovačke kuće?

– Lovna infrastruktura na Majevici se poslednjih godina postepeno unapređuje, u skladu sa razvojem lovišta i ponovnim uvođenjem krupne divljači. Postoje lovačke čeke na ključnim pozicijama, koje omogućavaju kontrolisan i bezbjedan lov, kao i praćenje kretanja divljači. Lovačke kuće i objekti za boravak lovaca su funkcionalni i koriste se za organizaciju boravka i prijema gostiju, a u narednom periodu se radi na daljem unapređenju uslova kako bi se podigao nivo usluge, posebno u kontekstu lovnog turizma. Što se tiče pratioca i stručnog kadra, lovište raspolaže ljudima koji su obučeni za praćenje divljači, terenski rad i organizaciju lova, što je ključno za bezbjedno i kvalitetno upravljanje populacijom. U cjelini, infrastruktura je u razvoju, ali već sada omogućava osnovne uslove za kvalitetno gazdovanje lovištem i prijem lovaca.

Planirate li izgradnju novih smještajnih kapaciteta za lovce koji dolaze sa strane?

– Da, postoje planovi i kontinuirano se radi na unapređenju smještajnih kapaciteta za lovce koji dolaze sa strane. U tom kontekstu, jedan od ključnih projekata je lovački dom u Brijestu, koji je u završnoj fazi izgradnje. Njegovim stavljanjem u funkciju značajno će se poboljšati uslovi za prijem i boravak inostranih i domaćih gostiju, što će dodatno podići nivo lovnog turizma na Majevici.

Na koji način sarađujete sa lokalnom zajednicom i Turističkom organizacijom Opštine Lopare kako bi se lov uklopio u širu gastronomsku i seosku turističku ponudu ovog kraja?

– Saradnja sa lokalnom zajednicom i Turističkom organizacijom opštine Lopare je važna, jer se lov ne posmatra samo kao izolovana aktivnost, već kao dio šire turističke ponude kraja. Kroz zajedničke aktivnosti radi se na promociji Majevice kao destinacije koja pored lova nudi i gastronomiju, seoski turizam i prirodne ljepote. To uključuje povezivanje sa domaćinstvima, lokalnim proizvođačima hrane i turističkim sadržajima, kako bi gosti imali kompletno iskustvo boravka. Na taj način lovni turizam direktno doprinosi razvoju lokalne zajednice i ekonomije, a istovremeno se gradi prepoznatljiv imidž Majevice kao atraktivne turističke destinacije.

Vaše udruženje ima dugu tradiciju, osnovano je još 1946. godine. Kako danas balansirate između primarne uloge lovca kao zaštitnika prirode i samog odstrela divljači?

– Tradicija koja datira od 1946. godine nosi sa sobom veliku odgovornost, ali i jasno definisan princip rada – lov nije samo odstrel, već prije svega upravljanje i zaštita divljači.

Danas se balans postiže kroz stručan pristup gazdovanju lovištem, praćenje brojnosti populacije i strogo poštovanje planova odstrela koji se rade na osnovu realnog stanja na terenu. Posebna pažnja se posvećuje očuvanju prirodnog priraštaja, zdravlja populacije i održavanju biološke ravnoteže. Lovac se sve više posmatra kao čuvar prirode – onaj koji učestvuje u očuvanju staništa, sprečavanju krivolova i održavanju stabilnih populacija divljači, a ne samo kao izvršilac odstrela. Na taj način se održava ravnoteža između tradicije i savremenog pristupa lovstvu.

Sa kakvim izazovima se suočavate kada je riječ o fondu ostale divljači (srneća divljač, divlje svinje) na području Majevice?

– Fond ostale divljači na Majevici, poput srneće divljači i divljih svinja, generalno je stabilan i bogat, a planovi odstrela se u pravilu u potpunosti ispunjavaju. Ipak, izazovi postoje u smislu stalnog održavanja biološke ravnoteže i praćenja dinamike populacija. Kod divljih svinja to je naročito važno zbog njihove brze reprodukcije i promjena u kretanju u zavisnosti od hrane i uslova u prirodi. Takođe, povremeno se javlja potreba za pojačanim nadzorom i koordinacijom kako bi se spriječile štete u poljoprivredi i održala optimalna brojnost, dok se kod srneće divljači akcenat stavlja na očuvanje kvaliteta i zdravlja populacije. Kada je riječ o predatorima, lovci su u stalnoj ulozi praćenja njihovog stanja i brojnosti u lovištu, kako ne bi došlo do njihovog prekomjernog povećanja koje bi moglo narušiti ravnotežu u lovištu, ali i prouzrokovati probleme u stočarstvu i poljoprivredi. Zbog toga se redovno vrši monitoring i u skladu sa planovima gazdovanja preduzimaju odgovarajuće mjere. U cjelini, uz dobro gazdovanje i redovan monitoring, stanje je stabilno, ali zahtijeva kontinuiran rad i prilagođavanje uslovima na terenu.

Lokalno stanovništvo vas prepoznaje po masovnim manifestacijama poput Tradicionalne lovačke večeri. Koliko su te socijalne aktivnosti važne za očuvanje zajedništva i privlačenje mlađih članova u udruženje?

– Socijalne aktivnosti poput Tradicionalne lovačke večeri imaju izuzetno veliki značaj, kako za očuvanje zajedništva među članovima, tako i za promociju udruženja u široj javnosti. To je događaj koji okuplja preko 650 lovaca i gostiju, i iz godine u godinu postoji veliko interesovanje, često se traži ulaznica više, što dovoljno govori o njegovoj važnosti i prepoznatljivosti. Ovakve manifestacije jačaju međusobne odnose, čuvaju tradiciju i omogućavaju da se lovstvo predstavi u pozitivnom svjetlu kao društveno odgovorna i organizovana djelatnost. Takođe, one su veoma važne za privlačenje mlađih članova, jer kroz njih dobijaju priliku da se upoznaju sa radom udruženja, steknu osjećaj pripadnosti i lakše se uključe u aktivnosti.

Koji su ključni ciljevi Lovačkog udruženja „Majevica“ za naredni period?

– Ključni ciljevi su dalje unapređenje i stabilizacija fonda divljači, posebno jelenske populacije koja je ponovo uspostavljena, kao i očuvanje balansa ostalih vrsta. Važan cilj je i nastavak ulaganja u lovnu infrastrukturu, razvoj lovnog turizma. Takođe, poseban akcenat je na saradnji sa lokalnom zajednicom, Turističkom organizacijom i jačanju edukacije i uključivanju mladih u rad udruženja. A, naravno veoma nam je važna i saradnja sa Lovačkim savezom Republike Srpske, kroz koju se obezbjeđuje stručna podrška, usaglašavanje planova gazdovanja, edukacija članstva i primjena savremenih standarda u lovstvu. Ta saradnja doprinosi boljoj organizaciji rada udruženja i usklađenom upravljanju lovnim resursima na širem nivou.

Kakav je odnos poljoprivrede i lovstva, sa jedne strane mještani se žale da im divljač pravi štetu na usjevima, sa druge primjena hemijskih sredstava nanosi štetu sitnoj divljači… Gdje je vaša uloga u ovim slučajevima?

– Odnos poljoprivrede i lovstva je u suštini međusobno povezan i zahtijeva stalan balans i saradnju. S jedne strane, razumijemo opravdane primjedbe mještana kada divljač, posebno divlje svinje, pravi štete na usjevima, i u tim slučajevima udruženje reaguje kroz pojačan nadzor, preventivne mjere i određeni regulacioni odstrel u skladu sa planovima gazdovanja. S druge strane, upotreba hemijskih sredstava u poljoprivredi može negativno uticati na sitnu divljač i njena staništa, pa je tu važna edukacija i saradnja sa poljoprivrednicima u cilju što racionalnije upotrebe zaštitnih sredstava. Uloga udruženja je upravo u tome da bude posrednik između prirode i čovjeka – da kroz dijalog, saradnju i stručno upravljanje smanji konflikte i očuva stabilan odnos između poljoprivrede i lovstva.

MAKSIMALNA BEZBJEDNOST

Koje mjere Lovačko udruženje „Majevica“ preduzima kako bi se osigurala maksimalna bezbjednost svih učesnika tokom grupnih lovova, ali i lokalnog stanovništva i izletnika na planini?

– Bezbjednost je apsolutni prioritet u svim aktivnostima našeg udruženja, posebno tokom grupnih lovova. Svi učesnici u lovu moraju biti registrovani i vidno obilježeni, a oni koji ne ispunjavaju uslove ne mogu učestvovati, čime se obezbjeđuje jasna kontrola i disciplina u lovu. Prije svakog grupnog lova organizuje se obavezan dogovor i upoznavanje učesnika sa pravilima, terenom i zonama kretanja, kako bi se minimizirali rizici. Takođe se vodi računa o jasnoj komunikaciji i koordinaciji između lovaca tokom samog lova. Posebna pažnja se posvećuje zaštiti lokalnog stanovništva i izletnika, kroz planiranje lova u unapred određenim zonama i vremenima, kao i kroz obilježavanje aktivnosti na terenu. Na taj način se obezbjeđuje da lov bude organizovan, kontrolisan i bezbjedan, uz poštovanje prirode i svih drugih korisnika prostora.

LOVAČKA OPREMA NA VIŠEM NIVOU

Koliko danas lovci na Majevici koriste savremenu opremu, poput termovizijskih kamera, dronova za praćenje stanja u lovištu i LED optike? Da li to umanjuje tradicionalnu draž lova, ili daje neku novu?

– Upotreba savremene opreme na Majevici je prisutna, ali strogo u okviru zakonskih propisa i pravila lovačkog udruženja. Dronovi i termovizijski uređaji se koriste prije svega za osmatranje terena, praćenje stanja divljači i bezbjedno upravljanje lovištem, ali ne za sam odstrel. Što se tiče opreme za gađanje, sve se odvija u skladu sa zakonom – zabranjena je upotreba termovizijskih i elektronskih nišana za odstrel, kao i drugih nedozvoljenih sredstava, osim u posebnim i strogo kontrolisanim slučajevima koje odobravaju nadležne institucije. Kada je u pitanju uticaj na doživljaj lova, mišljenja su podijeljena – neki smatraju da tehnologija donekle umanjuje tradicionalnu draž, dok drugi vide da ona doprinosi većoj bezbjednosti i boljem upravljanju lovištem. U praksi se nastoji pronaći balans između tradicije i savremenih metoda, kako bi lov ostao i bezbjedan i autentičan.