200 radnika mijenjaju budućnost rada

200 radnika mijenjaju budućnost rada

Oko 200 radnika privatne kompanije sa Novog Zelanda učestvuje u eksperimentu koji bi mogao da promijeni način rada u budućnosti

Kompanija sa Novog Zelanda isprobava učinak radnika koji imaju po tri slobodna dana u nedjelji. Kako piše Gardijan, ogled traje šest nedjelja je na pola, a mogao bi da ima veliki uticaj na budućnost rada. Osoblje radi četiri dana, ali prima platu za pet.

Eksperiment je počeo u martu i završiće se sredinom aprila, nakon čega će se analizirati podaci produktivnosti. Tada će zaposleni znati da li će nova rutina biti usvojena za stalno već od jula ove godine.

Novozelanđani u prosjeku godišnje rade 1.752 sata, što je više u odnosu na Njemačku, čiji radnici rade najmanje sati tokom godine. Ispred njih su i Danci, Norvežani, Holanđani, dok ljudi u Meksiku, Koreji i Kostariki rade najviše. Ipak, najproduktivnija zemlja na svijetu je Luksemburg, iako prosječan radnik provede na poslu samo 29 sati nedjeljno.

Prošle godine je Institut za autonomije obnovio poziv da se uvede četvorodnevna radna nedjelja, tvrdeći da će to pomoći u izjednačavanju nezdravog raspoređivanja rada i doprinijeti boljem radu u kraćem vremenu.

Neki ljudi dolaze na posao posle tri dana odmora sa nevjerovatnom energijom. Počeli su da trče, da idu kod zubara, popravljali automobile ili išli u nabavku za roditelje. Sve ono što je i onako na njihovim plećima. Međutim, neki nisu shvatili da, ako imaju tri slobodna dana, ostala četiri moraju da budu vrlo produktivni, i to moramo da riješimo, rekla je direktorka kompanije Kristin Broterton.

Prošle dvije godine švedska kuća za njegu uspostavila je šestočasovni radni dan i dobila izmiješane rezultate. Benefiti su bili 10 odsto manje bolesti i veće zadovoljstvo, ali je cijena bila 20 odsto viša.

Amazon je takođe isprobao 30 radnih sati nedjeljno za neke zaposlene, koji su imali iste benefite, ali primali 75 odsto plate.

Gugl pojedinim radnicima omogućuje totalnu slobodu nad 20 odsto radnog vremena, nadajući se da će to doprinijeti novim idejama i inovacijama. Međutim, najmanje interesovanja za eksperiment pokazala je vlada Novog Zelanda, uprkos očiglednim benefitima, piše Gardijan.

Preporučujemo vam i sljedeće: