Novi trend u Hrvatskoj: Ulažite u zlato, ne plaćate PDV i ne mogu vam ga oduzeti
Sinjanin, Ivan Moro (65), trgovac investicijskim zlatom, preko svoje slovenačke kompanije godinama sarađuje s čuvenom ečkom kovnicom zlata Münze Österreich, upravo je polaganjem poluge zlata teške 12,44 kilograma označio proboj u Hrvatsku
Hrvatska je rijetka zemlja koja ne ulaže u zlato, a svoje zlatne rezerve Centralna banka prodala je 2001. u vrijeme kad je vrijednost unce bila na najnižem nivou. Za razliku od države, privatne osobe sklone su tom obliku investiranja, pa nakon ulaska u EU i ujednačavanja regulative počinje zaživljavati i tržište investicijskim zlatom u Hrvatskoj.
Simboličnim predstavljanjem zlatne poluge teške 400 unci, odnosno 12,44 kilograma, vrijedne oko pola miliona eura upravo je promovisan ulazak na hrvatsko tržište austrijske kovnice Münze Österreich i njihovog partnera u trgovini zlatom tvrtke Moro&Kunst čiji je vlasnik Ivan Moro; već je 15 godina u biznisu sa zlatom. A „zarazio“ se, kaže, slučajno, slušajući predavanje Švajcarca Marka Fabera iz kojeg je shvatio kako će oni koji investiraju u zlato u kriznim godinama zaraditi. Presudna za profesionalizaciju bila je saradnja s današnjim partnerom čijim polugama i kovanicama trguje, bečkim Münzeom, iza kojega je čak 800-godišnja tradicija u obradi plemenitih metala, a od kojih je naučio sve o zlatu.
Za razliku od srebra, kupovina zlata u Hrvatskoj oslobođena je plaćanja PDV, a anonimno ga možete kupiti do 105.000 kuna
Prije deset godina otvorio je firmu u Ljubljani, a posao je odlučio proširiti i u Hrvatsku, budući da je takav interes dolazio od samih kupaca koji su prije ulaska u EU poslovali s njegovom slovenačkom firmom. „U Sloveniji imamo preko 70.000 klijenata, dok za Hrvatsku još ne možemo dati podatke jer je priličan broj kupaca u Sloveniju dolazio iz Hrvatske, a očekujemo da će se i dio kupaca iz drugih zemalja s kojima smo sarađivali, od BiH, Crne Gore do Makedonije i Grčke, prebaciti u Hrvatsku“, ističe Moro, koji trguje investicijskim zlatom od jednog do 1000 grama.
Konkretnije procjene i kapacitet hrvatskog tržišta moći će, kaže Moro, dati tek nakon prve godine poslovanja, no prema njegovom iskustvu, fondovi i pravne osobe u Hrvatskoj još ne ulažu u zlato, dok su najaktivniji kupci građani iz srednjeg i višeg sloja društva. Trgovina poluga i kovanica odvija se i putem interneta, uključujući i plaćanje, s tim da kupac zlato mora lično podići. Kupci, dakle, sami drže zlato u sefu i njime upravljaju. Moro žali što ozbiljnije konkurencije na hrvatskom tržištu gotovo i nema, iako se preko pojedinih trgovaca investicijsko zlato može nabavljati.
BiH je na 89. mjestu s rezervama od tri tone zlata. U regionu najveće rezerve zlata ima Srbija (18,4 tone) na 59. mjestu, dok je Slovenija sa 3,2 tone tri mjesta ispred BiH
Premda ni zlato nije lišeno uticaja kursnih oscilacija, kao ni političkih i ekonomskih promjena, prednosti tog oblika ulaganja su anonimnost, osim kod kupovine gotovinom iznad 105.000 kuna, ali i to što je njegovo kupovanje oslobođeno plaćanja PDV-a, za razliku od kupovine srebra. Moro sigurnost ulaganja u zlato posebno brani i argumentom da ga vlasniku niko ne može – oduzeti.
Za razliku od Hrvatske koja nema zlatnih rezervi, prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, stotinu država značajan postotak novčanih rezervi čuva upravo u zlatu, a posebno glavne velesile. Na globalnom nivou ukupne zlatne poluge teže 33.000 tona, od čega gotovo trećinu drže zemlje eurozone, uključujući i evropsku centralnu banku. Pojedinačno, najviše zlata čuva se u trezorima SAD (8.133,5 tone), Njemačke (3.377,5 tona), a među liderima je i MMF s 2.814 tona zlata, dok su na vrhu ljestvice još Italija, Francuska, Kina, Rusija, Švajcarska i Japan. (Marija Brnić)
