Svjetsko tržište za pametne uređaje u domaćinstvima će dostići 400 mlrd dolara do 2030.
Snažan rast je rezultat povećane potražnje u Sjevernoj Americi, zapadnoj Evropi i Aziji
A.T. Kearney, svjetska konsultantska kuća, objavila je izvještaj “Borba za pametne uređaje za domaćinstva: svi su dobrodošli”, koji predviđa da će tržište uređaja za pametne kuće dostići 50 milijardi USD u 2020. godini i čak 400 milijardi USD do 2030. godine – značajno više od trenutnih 15 milijardi USD.
– Ne predviđa se rast tržišta pametnih telefona kao što je bio slučaj do sada, te tržište za pametne uređaje za dom postaje sljedeće koje će doživjeti veliku ekspanziju, objašnjava Marko Derča, potpredsjednik u A.T. Kearney-u. Ključni faktor za rast ovog tržišta je velika proporcija domova sa visokim primanjima i umreženost podataka. Dok se istočnoevropska tržišta i dalje razvijaju, predviđa se da će potražnja da raste za pametne uređaje za domaćinstva.
Izvještaj predviđa da umrežen, pametan dom postaje realnost zbog četiri ključnih faktora koja ubrzavaju ekspanziju tržišta.
Umreženost i inteligencija: Napredak u tehnologiji i poboljšana mogućnost procesiranja je omogućilo bolju umreženost doma. Umreženost velikih baza podataka sa vještačkom inteligencijom, koja omogućava nekim aplikacijama da predvide potrebe korisnika i da reaguju, dramatično olakšava korišćenje pametnih uređaja za dom.
Međuoperativnost: Značajno poboljšanje međuoperativnosti proizvoda različitih proizvođača omogućava korisnicima širu korist istih. Razvoj alijansa u industriji i trud da se standardizuje komunikacija aplikacija, su ključni duž cijelog ekosistema pametnih uređaja za dom kako bi se ostvario napredak.
Dostupnost proizvoda i cijene: Skoro svaki element boravka u domu je pokriven automatizovanim proizvodima, 80% kojih su komercijalno dostupni u “pametnoj” formi. Značajno smanjenje troškova glavnih komponenata omogućava veću pristupačnost pametnih uređaja za dom, te dalje smanjenje cijena se očekuje u narednih pet godina.
Novi kanali prihoda: Primjena uređaja za pametni dom se otvara drugim potrebama, uključujući: elektro mrežu, internet, sistem usluga, i razvoj novih kanala prihoda duž cijelog ekosistema. Na primjer, kompanije mogu da generišu dodatni prihod od reklama sa njihovih LCD monitora ili od umreženost sa dodatnim uslugama.
Evropsko tržište je drugo najveće tržište za pametne uređaje za domaćinstva
Evropa je druga najveća regija po prihodima na području pametnih uređaja za domaćinstva. Trenutna veličina tržišta je 4 milijarde dolara, a do 2030. očekuje se rast tržišta na više od 100 milijardi dolara. Karakteristike tržišta za pametne uređaje su različite u svakoj zemlji i zavise od stepena prihoda, cijene energenata, potrošačke snage i dostupnosti proizvoda. Domaćinstva u Velikoj Britaniji i Francuskoj na primjer imaju sve stariju populaciju i visoku potrošnju na zdravstvo, za njih je sistem pametnih domova zanimljiv u sektoru zdravstva i socijalne nege. U Srbiji se puno priča o pametnim domaćinstvima, ali srpsko tržište je još uvijek na početku, kaže Marko Dreča.
Tržište za pametne uređaje za dom se definiše kao sklop digitalno-umreženih i kontrolisanih uređaja u domu koji mogu da se kontrolišu daljinskim, senzorima koje podržavaju automatizaciju i kontrolnih modula koje umrežavaju senzore sa daljinskim upravljačima. Umrežena bela tehnička i pametni televizori ne spadaju u definiciju pametnih uređaja za dom.
Po podacima statističkog portala Statista, srpsko tržište pametnih uređaja za dom, koje ne uključuju pametne televizore i umreženu bijelu tehniku, je relativno nerazvijeno u poređenju sa zapadno Evropskim tržištem. U 2017. godini, predviđa se da će srpsko tržište za pametne uređaje za dom dostići US$8m, iza Hrvatske (10m dolara) ali ispred Slovenije (6m dolara). Do 2021. godine, očekuje se desetostruki rast, te tržište će vrijediti 72m dolara, sa prosječnim godišnjem rastom od 75.9%. Hrvatska i Slovenija će ostvariti 77m dolara, odnosno 31m dolara u 2021. godini. Očekuje se da će 7.4% domaćinstva u Srbiji imati bar jedan pametan uređaj za dom, manje nego u Hrvatskoj (9.3%) i u Sloveniji (13.8%). (Biznis i finansije)
