Njemački „kralj Sunca“ u stečaju

Nјemačka već gotovo dvadeset godina milijardama evra subvencioniše proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

Vјetrenjače se još uvijek proizvode u toj zemlji, ali solarni paneli se uvoze iz Azije. Zašto?

Nјemačka solarna branša u suštini ima najbolje startne mogućnosti. Vlada je pomaže moćnim subvencijama zbog čega je ta mlada grana industrije postala veoma tražena i ostvarila je rekordne zarade. U međuvremenu, i pored subvencija, nјemačkoj solarnoj branši ne ide baš najbolje. Nekada uspјešne kompanije kao što su Q-Cells ili Conergy u međuvremenu su bankrotirale. Sredinom maja došao je kraj i za bivšeg „kralja Sunca“ Franka Azbeka. Njegova firma Solarworld otišla je u stečaj. Nјemačkim tržištem danas dominiraju Kinezi i Indijci.

Nјemačka vlada nije samo podsticala solarnu branšu, već i proizvodnju iz drugih obnovljivih izvora kao što su vjetrenjače ili biogas. Kada je o proizvodnji vetrenjača riječ, stvari izgledaju drugačije. Njemačkim proizvođačima ide dobro. Potrebno im je sve manje subvencija za izgradnju novih vjetro-parkova. Ali kako to da je podrška na jednoj strani dala tako dobre rezultate, a na drugoj nije?

Podrška države

Osvrt na 1991. godinu: tadašnja vlada Socijaldemokrata i Zelenih donijela je odluku o snažnom zaokretu u energetskoj politici. Usvojen je Zakon o obnovljivim energijama koji predviđa finansijsku pomoć države za svakoga ko struju proizvodi iz obnovljivih izvora. Sve to finansiraju potrošači koji, kada plaćaju račun za struju, plaćaju i dodatak kojim se finansira proizvodnja ekološke struje. Cilj je bio da Njemačka postane vodeća zemlja u korišćenju ekološke energije, a to je istovremeno trebalo da bude i podsticaj za domaću privredu.

I funkcionisalo je. Dok je udio struje proizvedene iz obnovljivih izvora 2000. godine iznosio sedam procenata, 2017. je trećina ukupno proizvedene struje bila ekološka. Međutim, zbog visokih državnih subvencija, u njemačkim kompanijama smanjene su inovacije, ocjenjuje Manuel Frondel sa Instituta za privredna istraživanja (RWI). On smatra da je fundamentalna greška bila to što istraživanje i razvoj tehnologija nisu bili podsticani.

Naime, od ovakvih subvencija ne profitiraju samo njemački proizvođači. Finansijska pomoć predviđena je bez obzira na to da li se na krov postavlja njemački ili kineski solarni panel. To u početku nije bio problem, jer su kineski solarni paneli bili jeftiniji i važili za manje kvalitetne. Ali oni su tokom godina postali jednako kvalitetni kao i njemački, a njihovu proizvodnju subvencioniše država. Tako Njemačka u međuvremenu indirektno subvencioniše i kineske proizvođače.

Opasnost od jeftinije konkurencije iz inostranstva mogla se i očekivati, kaže Frondel. On smatra da je subvencionisanje solarne foto-naponske energije velika greška. Njegov institut izračunao je da Njemačku samo to košta preko sto milijardi evra. U snabdijevanju njemačkih domaćinstava strujom, udio solarne foto-naponske energije iznosi tek pet procenata. Frondel kaže da će troškove svega toga snositi njemački potrošači i to u sledećih dvadeset godina.

Ipak, ne ide loše čitavoj njemačkoj solarnoj branši, ističe Kristof Podevils iz trusta mozgova Agora Energiewende. Kada je reč o invertorima koji su potrebni kako bi se jednosmerna struja koja dolazi iz solarnih panela, pretvorila u naizmjeničnu, njemačke firme veoma su cijenjene. „SMA na primer i dalje važi za jednu od vodećih svjetskih kompanija.“

Vjetrenjače manje zavisne od subvencija

Podevils ističe i da njemačke vjetrenjače ne mogu tek tako da zamijene vjetrenjače proizvedene u inostranstvu. „Izgradnja vjetrogeneratora je klasično mašinstvo. Pored toga, tako velika postrojenja nije lako transportovati.“

Njemački proizvođači već su u prednosti zbog toga gde proizvode, ali i zbog vrsne tehnologije. „Kod solarnih panela je drugačije. Oni mogu lako da se transportuju po svijetu u kontejnerima. Velikih proizvođača ima i u Kini i u Indiji. Paneli mogu tamo veoma jeftino da se proizvode.“

Uz to, proizvođači vjetrenjača manje su zavisni od subvencija, s obzirom na to da, kako sami navode, oko 70 odsto postrojenja izvoze. Subvencije za energiju vjetra su, u poređenju s podsticajima za solarnu energiju, veoma male, dodaje Frondel. Kada je riječ o energiji vjetra, u Evropi je od samog početka postojala snažna konkurencija, što je kompanije primoralo da proizvodnju održavaju inovativnom i efikasnom.

Najjeftinija struja ikada

Prema podacima iz jednog istraživanja, zaokret energetske politike Njemačku je do 2015. godine koštao oko 150 milijardi evra. Do 2025. godine ta brojka bi mogla da se poveća na 500 milijardi, ukoliko se uračuna i neophodna izgradnja mreže za prenos električne energije. Industrija i potrošači sve češće se žale na visoke troškove. Kako bi se troškovi smanjili, reformisan je Zakon o obnovljivim energijama.

S obzirom na posrnulu solarnu industriju moglo bi da se postavi i pitanje da li su subvencije bile greška. Naravno da je Njemačku zaokret u energetskoj politici mnogo koštao, kaže Podevils. Ali treba imati u vidu da je zbog njemačke inicijative tehnologija za proizvodnju vjetrenjača i solarne foto-naponske energije znatno pojeftinila.

„Solarna struja danas je deset puta jeftinija nego što je bila prije petnaest godina, dok je cijena struje proizvedene vjetrom prepolovljena“, naglašava Podevils. Zbog toga će mnoge zemlje koje su se protivile promjeni energetske politike, sada shvatiti da je struja proizvedena iz obnovljivih izvora najjeftinija ikada.