Koliko donosi filmski turizam?
Čuvene glumice Džulija Roberts i Demi Mur, našle su se u isto vrijeme na istom mjestu – u Beogradu. One, međutim, nisu jedine zvijezde koje su posjetile srpsku prijestonicu u prethodnih par godina
Prije samo nekoliko mjeseci ovdje je boravio i glumac Ralf Fajns, a i Stiven Sigal je bio u zvaničnoj posjeti Srbiji. Pirs Brosnan snimio je ovde, a zvijezda filma „Rokenrola“ Džerard Batler bio je rado viđen gost beogradskih žurki u vrijeme kada je snimao film „Korolian“.
Suprug Džulije Roberts scenarista, režiser i kamerman Danijel Moder ovdje je, pišu beogradski mediji, u potrazi za lokacijama za novi film. Oni takođe navode da će Demi nekoliko dana boraviti ovde zbog poslovnih obaveza, a još uvijek nije poznato da li njen dolazak ima veze sa dolaskom porodice Roberts.
Filmska industrija teška je nekoliko biliona dolara te nije neobično što se male zemlje utrkuju koja će dati najbolju ponudu produkcijskim kućama kako bi se odlučile baš za nju prilikom odabira lokacije za snimanje.
Dubrovnik je samo u periodu između 2012. i 2015. godine posjetilo više od 240 hiljada turista, ljubitelja popularne serije „Igra prijestola“. Procjenjuje se da su potrošili više od 125 miliona eura na smještaj i boravak u gradu.
U članku „Uticaj filmske industrije na turizam: Game of Thrones i Dubrovnik“ objavljenom u časopisu International journal of tourism research, analizirano je koliko je turista posjetilo Dubrovnik nakon što je postao filmska lokacija planetarno popularne serije. Grad je poslužio kao lokacija za Kraljevu luku, prijestonicu izmišljenog kraljevstva Vesteros u seriji.
„Mi smo pronašli pozitivan učinak snimanja TV serije u Dubrovniku na broj dolazaka turista. Osim toga, mi smo pokazali da postoje pozitivni učinci prelivanja na druge županije i cijelu zemlju. Placebo testovi pokazuju da su procijenjeni učinci relativno veliki u odnosu na druge županije, što znači da naši rezultati nisu pokrenuti slučajno“, zaključili su autori istraživanja.
Dr Tatjana Pivac sa departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo Univerziteta u Novom Sadu navodi da filmski turizam kao nova grana podrazumijeva obilazak čuvenih mjesta sa snimanja. Ona ističe da su filmovi i serije odlični promoteri zemlje iz koje potiču, ali i one u kojima se snimaju samo određene scene. Posle latino serija, španski jezik doživio je ekspanziju. Turske sapunice otvorile su vrata turistima, a mnogo je mjesta koja su postala inspiracija za filmove i tek nakon snimanja postala popularna.
„Gradić Ubud na ostrvu Bali u Indoneziji bio je krajnja tačka putovanja na kome je Džulija Roberts u filmu „Jedi, moli, voli“ iz 2010. godine pronašla smisao i ljubav kakvu je željela“, navodi se u istraživanju dr Pivac sa departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo.
Autorka ove studije navodi i da je svaki peti posjetilac Britanije „filmski turista“ i da je zarada od ovakvog oblika promovisanja zemlje skoro 3 milijarde eura. Omiljena mjesta turista su željeznička stanica Kings kros u Londonu gdje je sniman film o Hari Poteru i mali kafe u Edinburgu gdje je prva knjiga iz serijala o njemu napisana. Njujorčani su iskoristili popularnost serije „Seks i grad“ pa su organizovali ture i posjete mjestima gdje su snimani dijelovi serije i film. Cijena autobuske ture je 40 dolara, a vožnja traje tri i po sata.
I Srbija se svim silama trudi da privuče filmsku industriju, pa je tako Aleksandar Vučić među prvim sastancima kao predsjednik imao sa poznatim britanskim glumcem i rediteljem Rejfin Fajnsom. Fajns, koji je snimao „Korolian“ u Beogradu, boravio je ovde u potrazi za lokacijama za svoj budući film. On je u razgovoru sa predsjednikom Vučićem istakao koliko mu je značila podrška koju je dobio u Srbiji.
Filmska industrija u Srbiji starija je od jednog vijeka, a vrhunac je doživjela osamdesetih godina 20. vijeka. Prema istraživanju dr Pivac, Jugoslavija je bila druga vodeća destinacija za međunarodne producente posle Velike Britanije. Beograd se vidi kao nova destinacija za kratke, dokumentarne i komercijalne filmove. Srbija nudi niz pejzaža koji mogu da posluže za različite potrebe.
Od 2009. godine kada je osnovana, Srpska filmska asocijacija radi na međunarodnoj promociji produkcijskih usluga, lokacija, infrastrukture, filmskih ekipa i unapređenju poslovne sredine za filmsku produkciju i profesionalce. Do sada je ostvareno preko 50 miliona eura investicija u Srbiji kroz strane filmske projekte članove SFA, navodi se na njihovom sajtu.
Arhitektura u zemlji je jedinstvena što je posljedica različitih kultura i uticaja, od austrougarskog do osmanlijskog, koji se prepliću na ovim prostorima. Troškovi produkcije su niski, a lokacije i infrastruktura solidni.
(Nedeljnik)