Događaji koji su obilježili 90 godina dodjele Oskara
Uoči 90. dodjele Oskara u nedjelju, 4. marta, Rojters je objavio najzanimljivije događaje koji su obilježili proteklih devet decenija, od kada Akademija filmskih umjetnosti i nauka uručuje tu nagradu
Podsećajući da je prva svečanost dodjele Oskara održana 16. maja 1929. u hotelu Ruzvelt u Holivudu, britanska agencija ističe da je to bio i jedini put da je nagradu za najbolji film osvojio nijemi film – romansa o Prvom svjetskom ratu Krila (Wings).
Od 1939. godine Akademija zvanično počinje da koristi ime Oskar za svoje nagrade.
Prema nepotvrđenoj, ali popularnoj priči, iza porijekla imena krije se izvršna direktorka Akademije filmskih umjetnosti i nauka, Margaret Herik, koja je navodno rekla da statua izgleda poput njenog ujaka Oskara.
Britanska agencija ističe da je prva Afroamerikanka koja je osvojila Oskara za glumu bila Hati Makdanijel 1940. godine. Makdanijel je dobila nagradu za najbolju sporednu glumicu za ulogu u filmu Prohujalo s vihorom. Od nje je, međutim, traženo da sjedi za odvojenim stolom. Prošla je 51 godina dok Oskara za glumu nije opet osvojila neka Afroamerikanka i ponovo za sporednu ulogu – Vupi Goldberg u filmu Duh.
Na televiziji je dodjela Oskara prvi put prenošena 1953. godine, a prvi Afroamerikanac, nagrađen Oskarom za glumu, bio je Sindi Poatje za ulogu u filmu Poljski ljiljani 1963. godine.
Među događaje koji se izdvajaju u istoriji dodjele nagrade, Rojters navodi i da je 1968. ceremonija dodjele odložena za dva dana, zbog ubistva Martina Lutera Kinga, 4. aprila.
Napominje i da su jedino 1969. godine dodjeljenje dvije nagrade u kategoriji za najbolju glumicu, kada su Oskara osvojile Ketrin Hepbern za Zimu jednog lava i Barbra Strejsend za Smiješnu djevojku. Hepbern nije prisustvovala ceremoniji.
Jedan od najpoznatijih događaja koji su obilježili dodjelu nagrade Akademije bio je 1973. godine kada je Marlon Brando osvojio priznanje za ulogu Vita Korleonea u Kumu, ali je bojkotovao ceremoniju u znak protesta zbog toga kako se Indijanci prikazuju u filmu i na televiziji. Umjesto njega, na bini se u tradicionalnoj odjeći Apača pojavila glumica i aktivistkinja za prava Indijanaca Sašin Litlfeder, ali je odbila da primi zlatnu statuu.
Prva, i za sada jedina Afroamerikanka, koja je osvojila Oskara za najbolju glumicu, bila je Hali Beri 2002. godine. Nagradu je posvetila svim obojenim ženama bez imena i lica, koje sada imaju šansu, jer su večeras ova vrata otvorena.
Gospodar prstenova: Povratak kralja ostvario je najveći uspjeh u istoriji dodjele nagrade, kada je 2003. godine pobjedi u svakoj kategoriji u kojoj je bio nominovan. To je treći film u istoriji dodjele koji je osvojio 11 Oskara, uz Ben Hur iz 1959. godine i Titanik iz 1997.
Iste godine, Roman Polanski osvojio je Oskara za najboljeg reditelja za film o holokaustu Pijanista, ali nije mogao da dođe na svečanost u Los Anđelesu jer su ga SAD tražile zbog optužbi za silovanje maloljetnice 1977.
Ketrin Bigelou je 2009. godine postala prva žena, koja je osvojila Oskara za najboljeg reditelja za film Katanac za bol.
Dodjelu 2013. godine obilježio je mali incident, kada se Dženifer Lorens saplela i pala dok se pela na pozornicu kako bi primila statuu za najbolju glumicu za ulogu u filmu U dobru i u zlu. Nakon što ju je publika nagradila ovacijama, Lorens se našalila da oni jedino stoje jer je ona pala.
Druge godine zaredom, svih 20 nominovanih za glumu bili su bijelci, što je izazvalo kritike i kampanju s heštegom #OscarsSoWhite na društvenim mrežama, a Akademija je poslije objavila planove za povećanje broja žena i pripadnika manjina.
Prošle godine, Mesečina je postao prvi film, čiju cijelu ekipu čine Afroamerikanci, koji je osvojio Oskara za najbolji film. Tome je prethodio skandal, jer je u bekstejdžu greškom došlo do zamjene koverti, pa je prvo rečeno da je nagrada dodjeljena mjuziklu La La Land.