Digitalno doba nedodirljivih kompanija

Velike tehnološke kompanije koje stoje iza servisa i društvenih mreža bez koji je današnji život gotovo nezamisliv redovno se nalaze pod raznim istragama širom svijeta, kako zbog zloupotrebe korisničkih podataka, tako zbog monopola i drugih upitnih metoda poslovanja, što se uglavnom završi novčanom kaznom simboličnog iznosa u odnosu na ogromne prihode navedenih giganata.

Tako je objavljeno da Kalifornija istražuje otkrivanje korisničkih podataka Facebooka kompaniji Cambridge Analytica i drugim partnerima, što nije ni prva, a vjerovatno neće biti ni posljednja istraga u ovom slučaju.

Marko Crnjanski, novinar portala Netokracija, podsjeća da je ova afera kulminirala nakon predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, a u kojoj su direktno učestvovali Facebook i kompanija Cambridge Analytica.

Prošlo je više od godinu dana otkako se skandal desio, a u kojem je oštećeno 50 miliona ljudi, poprimajući tako globalne razmjere, dodaje.

“I koliko smo odmakli od skandala? Moje mišljenje, ne mnogo. Iz prostog razloga što društvene mreže i slični servisi na internetu predstavljaju jedan pre svega moćan alat koga se, kako vidimo, korisnici ne odriču tako lako, iako su svesni da njihovi podaci nisu sigurni i da su samim tim izloženi riziku”, govori novinar iz Srbije.

Masovna pažnja

On ističe da korisnici danas tragaju za masovnom pažnjom na digitalnom prostoru, za pokazivanjem, a glavni poligon za to su upravo društvene mreže.

Kolika je to zapravo mašinerija pokazuju i prihodi Facebooka, Googlea ili neke druge kompanije čije alate koriste veliki brendovi za oglašavanje, te su novčane kazne koje su dobijali u prekršajnim postupcima i koje mogu da dobiju, takoreći mizerne, kaže Crnjanski.

“Upravo zato, veoma je teško da se nekim pravnim putem odrede posledice koje će značajnije ugroziti njihov rad, jer i sama vlada, obaveštajne službe ili neki drugi organi koriste te mreže zarad praćenja određenih osoba ukoliko je to potrebno, ali i za političke kampanje, što je, složićemo se, moćno oružje koga se niko ne bi tako lako odrekao”, dodaje novinar Netokracije.

Kako kaže, danas živimo u eri kada su informacije i podaci najveća vrijednost i zbog toga je tehnološke gigante teško držati pod nekom većom kontrolom (ili sankcijama) jer nikada ne znamo kada će i kome ti podaci koje oni čuvaju biti od izuzetne vrijednosti.

“Na kraju dana, čini mi se da sve to ide u zaborav, jer kao što rekoh, korisnicima je važna ta moć koje im društvene mreže ili neki drugi web servisi stavljaju u ruke”.

A mnogi korisnici vjerovatno nisu ni svjesni koliko podataka otkrivaju o sebi i drugima, pa čak i kada koriste određena ograničenja i pristupu i dijeljenju podataka na mrežama.

Dostupni podaci

Kako je za Al Jazeeru rekao Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja, podaci koje korisnici postave na društvene mreže su dostupni svim ljudima širom svijeta.

On je podsjetio da su društvene mreže javna platforma i da postaviti podatke na njih je gotovo identično zakupljivanju bilborda ili plakata na kojim korisnici objave podatke i fotografije sebe, svoje djece, svih onih s kojim dolaze u kontakt…

Sudski vještak je istakao da stvari objavljene na internetu ostaju zauvijek na internetu, čak i kada mislimo da smo te podatke izbrisali, ali i napomenuo da je veliki problem što korisnici društvenih mreža ne znaju koga zaista imaju u takozvanim prijateljima, jer je nemoguće pouzdano utvrditi stvarni identitet osobe sa druge strane profila. Pored toga, veliki broj korisnika takvih mreža za prijatelje prihvataju osobe koje i ne poznaju.

Zaštita korisnika

Neosporno je da se pokreću razne istrage i da sve više govori o problematici zaštite korisničkih podataka, što daju nadu za neku bolju, sigurniju budućnost, gdje će i najveći snositi posljedice svojih postupaka.

Ali… Kao i u mnogo čemu, i u slučaju velikih tehnoloških giganata postoji jedno ogromno “Ali” koje dovodi u pitanje takvu budućnost.

Pokretanje pravnih postupaka i sve veća ulaganja u razvoj rješenja za privatnost korisnika, enkripcije i druge metode zaštite podataka na neki način ulijevaju povjerenje korisnicima, kaže novinar Netokracije, ali moramo da razumijemo da je tehnologija jedna transparentna stvar u koju uvijek možete da “zavirite”, pa otuda nikada ne može da bude u potpunosti sigurna.

“Da li ćemo i dalje biti svedoci zloupotrebe podataka? Sigurno da. Ključan razlog jeste masovnost, jer našim aktivnostima na internetu ostavljamo ogroman broj podatka, čijom se analizom servira zasebno korisničko iskustvo koje korisnici cene, a samim tim jačaju pozicije i imunitet kompanija (društvenih mreža) koje im to iskustvo serviraju kroz različite servise ili alate – tačnije ono iskustvo čim uzmemo telefon u ruke”.

“Protiv naroda se ne može, a samim tim ni protiv tech giganata”, zaključuje Crnjanski.

Prihod i kazna

Facebook se zadnjih godina posebno našao na udaru zbog prikupljanja i zloupotrebe podataka, zbog čega je u više navrata bio kažnjen. Međutim, ono što kompanije poput ove čini uvjetno rečeno nedodirljivim jeste iznos koje moraju platiti za kaznu, u odnosnu na novac koji se zaradi.

Primjera radi, Facebook je ove godine zbog skandala s Cambridge Analyticom u Britaniji platio kaznu od 500.000 funti, Rim ga je kaznio sa 1,13 miliona dolara zbog nelegalnog prikupljanja privatnih podataka više od 200.000 građana Italije, a vrhunac je kazna od pet milijardi dolara, izrečena u SAD-u, i ovaj put zbog odnosa prema korisničkim podacima.

Od navedenih cifri se običnim smrtnicima zavrti u glavi, ali kako upozoravaju stručnjaci, tržišna vrijednost Facebooka je 540 milijardi dolara, koji je 2018. godine imao 55,8 milijardi dolara prihoda i 22,1 milijardu dolara profita.

Stoga i ne čudi što je republikanska senatorka Marsha Blackburn rekla da bi kazna trebala iznositi 50 milijardi dolara.