ECB će upumpati još bilion eura u ekonomiju?
ECB je ranije ovog mjeseca povećala program za vanredne kupovine tokom pandemije (PEPP) za 600 milijardi eura na ukupno 1,35 bilona eura u nastojanju da ojača ekonomiju.
Hense je rekao da, iako tržište predviđa još jedno proširenje obima PEPP-a za oko 500 do 600 milijardi eura, ECB bi mogla ostvariti ukupno povećanje između 800 milijardi i 1,6 biliona eura, zavisno o prognozi inflacije, uspjehu dugoročnih zajmova ECB-a i trenutno zaustavljenog pregleda strategije monetarne politike.
Do sada neviđena razmjera kupovine imovine uspjela je da umiri finansijska tržišta nakon istorijske krize dok se korona virus proširio svijetom, a Hense predviđa da se pažnja sada mora usmjeriti na inflaciju.
“Povezivanje povećanja PEPP-a sa padom inflacije jasan je znak da je ECB preusmjerila fokus sa kratkoročnog upravljanja krizom na podršku ekonomskom oporavku u srednjoročnom periodu”, rekao je Hense.
Hense smatra da je ECB uspjela vrlo efikasno stabilizovati tržišta, ali povratak na nivo inflacije prije korone je “ipak drugačija stvar – za to će trebati truda i vremena.”
Projekcije ECB-a iz juna 2020. sugerišu da bi, nakon rasta potrošačkih cijena od 1,2 odsto u 2019., te cijene u eurozoni mogle porasti samo za 0,3 odsto u 2020. i za 0,8 odsto u 2021.
Hense očekuje da će, sa inflacijom koja će biti znatno ispod cilja ECB-a od oko dva odsto, biti potrebne dalje mjere “politike olakšavanja” (drugim riječima štampanje još novca) kako bi se podržao ekonomski razvoj i olakšao brži rast potrošačkih cijena.
“Prognoza od 1,3 odsto za 2022. najniža je projekcija za srednjoročnu inflaciju od decembra 2014.”, naglasio je Hense dodajući da bi temeljna inflacija mogla “zaglaviti” ispod jedan odsto tokom cijelog perioda prognoze.
Iako će nedavne mjere ECB-a, zajedno s fiskalnim podsticajima pojedinih vlada i planom oporavka za cijelu EU, imati pozitivan učinak na inflaciju, samo je pitanje vremena kada će centralna banka povući nove poteze.
